Hrvatski sabor domaćin je parlamentarnog summita Inicijative triju mora u Zagrebu, inicijative koju su prije 10 godina osnovali hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda s ciljem razvoja prometnih, energetskih i digitalnih infrastrukturnih veza na potezu Baltik-Jadran-Crno more. Danas je čini 13 zemalja na potezu Baltik-Jadran-Crno more kao i nekoliko strateških partnera.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković u uvodnom govoru istaknuo je da prvo desetljeće Inicijative, pogotovo u vremenu geopolitičkih napetosti, ratova i kriza, pokazuje da je bila pametna ideja okupiti se oko zajedničkih ciljeva. ‘‘
‘‘Trenutni ratovi podsjećaju nas na našu sustavnu ranjivost. Upozoravaju nas da se naša otpornost mora namjerno, sustavno i kooperativno poboljšavati, i tu Inicijativa tri mora zaista može pomoći. Ne kao apstraktan okvir, već kao praktičan odgovor, kao vrijedan dodatak svim ostalim naporima‘‘. Istaknuo je Jandroković i još jdnu dimenziju – očekivanje javnosti.
‘‘Naši građani možda ne prate svaki detalj infrastrukturnih koridora ili novih zakona, ali razumiju rezultate, cijene energije, učinkovitost prometa, ekonomske mogućnosti i naravno životni standard. U konačnici će nas suditi, ne po našim strategijama, već po rezultatima. Ako Inicijativa tri mora žele izgraditi kredibilitet u budućnosti, moramo ostvariti rezultate koji su vidljivi i opipljivi za javnost‘‘.
Premijer Andrej Plenković je naglasio da je danas više nego ikad jasno da ova Inicijativa nije samo razvojni projekt, nego strateški okvir za osiguravanje europske otpornosti.
‘‘Danas, u sjeni ruske agresije na Ukrajinu, pristup otpornosti jasno se proteže od Baltika preko Jadrana do Crnog mora. Ova regija više nije europska periferija, ona je okosnica europske sigurnosti. Inicijativa tri mora osmišljena je kako bi se poboljšala povezanost između naših zemalja i širih regija. Ali povezanost danas nije samo tehnička, nije samo ekonomska, već se radi o sigurnosti, o strateškoj autonomiji, o otpornosti‘‘.
Iskoristio je priliku da naglasi značaj LNG terminala na Krku za cijelu regiju.
‘‘Energetski koridori, prometne veze i sigurne digitalne mreže ne rastu se samo u mirnim vremenima, već jačaju sposobnost Europe da djeluje u kriznim vremenima. Posljednjih godina jasno se pokazala jedna stvar: ovisnost je opasna. Vidimo to i danas, u kontekstu energetske krize, zato je diversifikacija bitna. Ponosan sam što mogu reći da na tom polju Hrvatska odlučno doprinosi‘‘.Predsjednik poljskog Sejma Szymon Hołownia u uvodnom govoru istaknuo je da trebamo manje, ali ulčinkovitije regionalne formate za multilateralnu suradnju, pogotovo sada kada je multilateralizam na globalnoj razini ugrožen.
‘‘Nakon ovih 10 godina priprema, vrijeme je za veliku predstavu. Upravo sada. Trebamo vlade u ovom procesu, trebamo parlamente. Postoji moć u parlamentu. Da, imamo 10 godina, ali nije vrijeme za rezime, ovo je početak priče i ovo je velika odgovornost koju nosimo na svojim ramenima. Nadam se da ćemo se kući vratiti s tragom nade‘‘.Dodao je da se svi moraju prisjetiti da nisu samo ekonomski pragmatična zajednica, nego zajednica vrijednosti.
‘‘Trebamo zajednicu vrijednosti. Većina nas je iskazala svoju snažnu podršku Ukrajini i borbi Ukrajine protiv agresora, ukrajinskoj hrabrosti i herojstvu. Trebali bismo stajati zajedno iza naših vrijednosti, solidarnosti, ljudsosti, poštovanja vladavine prava i biti zajedno kada treba prokazati loše i zlo‘‘.
Europska povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica poručila je da Inicijativa tri mora nikad nije bila važnija.
‘‘Europa se suočava s konkurentskim izazovom, suočavamo se s rastućim prijetnjama i suočavamo se s energetskom krizom koja ne pokazuje znakove smanjenja. Ruska agresija protiv Ukrajine već je pokazala nedostatke i ranjivosti na europskom energetskom tržištu. Sada, s novom krizom na Bliskom istoku, znamo da su pred nama novi izazovi. Moramo ojačati naše ekonomije i povezati dobra, kapital i usluge preko naših granica. To je upravo dodana vrijednost Inicijative tri mora‘‘.Iznijela je nekoliko projekata i glavnih ciljeva Komisije vezano za Mediteran pa pozvala okupljene:
‘‘Da dosljedno podržavalte ove dugoročne ciljeve, da otvorite svoja gospodarstva, da otvorite svoje tvrtke suradnji s Mediteranom, ali i u svojim vladama i u svojim parlamentima molimo za koherentnost i kontinuitet. Mi u Europskoj komisiji spremni smo surađivati sa svima vama za istinski konkurentnu, otpornu i prosperitetnu Europu‘‘.
Predsjednik ukrajinske Vrhovne rade Ruslan Stefančuk zapitao se jesu li naši zakoni dovoljno jaki da zaustave bezakonje sile i je li europska i globalna demokracija ujedinjena i dovoljno snažna da zaštitimo svoj teritorij i dostojanstvo.
‘‘Između Baltika, Jadrana i Crnog mora ne nalaze se samo prometni koridori. Čvrsto vjerujem da tu prolazi kralježnica nove slobodne Europe, a danas se ta kralježnica testira tenkovima, projektilima i pokušajima da nas se vrati u mračna doba carstva‘‘. ‘‘Između Baltika, Jadrana i Crnog mora ne nalaze se samo prometni koridori. Čvrsto vjerujem da tu prolazi kralježnica nove slobodne Europe, a danas se ta kralježnica testira tenkovima, projektilima i pokušajima da nas se vrati u mračna doba carstva‘‘.
Poručio je okupljenima u zagrebačkoj NSK da Ukrajina još uvijek treba snažnu potporu i da je njena bobra jamstvo da će tri mora ‘ostati tri mora slobode, a ne unutarnje vode nekog diktatora‘‘.
‘‘Združimo srca i nemojmo čekati da se povijest sama napiše. Prijatelji mi sad imamo priliku napisati povijest vlastitom rukom. Tri mora su kao tri otkucaja srca istog velikog organizma. Kada smo zajedno, nikakvi tenkovi ni projektili ni agresori ne mogu nas slomiti. Siguran sam da ćemo se opet sresti u Odesi ili u na ukrajinskom Krimu i sjetit ćemo se da se nismo bojali‘‘.
Dodajmo i da će se u travnju u Dubrovniku održati summit Inicijative tri mora na razini šefovi vlada i država.
