Velika su očekivanja stavljena na leđa novoj, 2021. godini. Ona donosi nadu u povratak starom i jedinom normalnom. Ali i nadu u obnovu, u obnovu od potresa. Obnovu građevina i obnovu prestrašenih života. Počinjemo i s masovnim cijepljenjem, a ako ono ne pobjedi koronu, možda hoće lokalni izbori koji nam predstoje na proljeće.
”A 2012., ja na nju gledam s nadom i optimizmom.”U novoj će godini, nadamo se svi kao i premijer Plenković, biti bolje. Biti će obnovljena Sisačko-moslavačka županija koju je pogodio razoran potres. Pred ljeto bi trebali krenuti i radovi na sanaciji potresom oštećenih građevina na području Krapisnko-zagorske i Zagrebačke županije.Kreće i masovno cijepljenje protiv koronavirusa u Hrvatkoj. Nove doze u zemlju stižu već za koji dan, o čemu je izvjestio epidemilog Krunoslav Capak.
”Od 4. siječnja će nam doći 17 tisuća doza i svaki tjedan nam dolazi po 18 tisuća doza do kraja prvog mjeseca, nakon toga nešto više. To je ono što zasigurno znamo jer je to dogovoreno s Pfizerom.”Europska agencija za lijekove najavila je da će 6. siječnja objaviti mišljenje i za cjepivo tvrtke Moderna, nakon čega bi i ono trebalo biti odobreno i ući u opticaj.Ono što izlazi iz opticaja u godini pred nama su petarde. Na snagu stupa njihova zabrana. Nova 2021. donosi i poreznu reformu, novo porezno rasterećenje u iznosu od oko dvije milijarde kuna. Ministar financija Zdravko Marić:
”Što se tiče poreza na dohodak, ključne promjene su snižavanje poreznih stopa s 24 na 20, odnosno 36 na 30 posto. Smanjuje se i porezna stopa s 12 na 10 koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti. Što se to tiče poreza na dobit ključna promjena je smanjivanje i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto za sve one čiji je godišnji promet, odnosno prihod manje od 7,5 milijuna kuna”.
Povećava se i minimalna plaće : Minimalna NETO plaća za 2021. iznosi 3400, dakle uvećena je za 150 kuna u odnosu na prošlu godinu.I financijska kriza obilježit će godinu pred nama, guverner HNB-a Boris Vujčić u vezu dovodi BDP i duljinu trajanja epidemioloških mjera.
“Očekujemo oporavak od otprilike 5 posto, međutim produžavanje tih mjera izvan prvog kvartala bi naravno dovelo do snažnijeg pada BDP-a.”
Postignut je dogovor čelnika država članica EU-a o Višegodišnjem financijskom okviru, koji iznosi 1.074 milijarde eura, kao i o planu oporavka EU nove generacije, vrijednom 750 milijardi eura. Hrvatska ima zajamčene financijske poluge od 24,2 milijarde eura za gospodarski oporavak u sljedećih 10 godina. A Hrvatska ima i Nacionalnu razvojnu strategiju d0 2030. godine. Od osnutka države, ovo je prvi sveobuhvatni akt strateškog planiranja, predstavio ga je premijer Plenković.
“Prepoznati Hrvatske razvojne potencijale, ublažiti gospodarske i društvene posljedice prouzročene globalnom krizom te potaknuti što brži gospodarski oporavak, osigurati održiv i stabilan razvoj Hrvatske i ovom desetljeću i kontinuirano podizati kvalitetu života naših građana”, kaže premijer.
Nastavlja se i subvencioniranje stambenih kredita za što je osigurano 50 milijuna kuna, a praksa će se nastaviti i u sljedeće dvije godine. Ove godine bi se trebao usvojiti i novi Zakon o elektroničkim medijima koji u novom ruhu sadrži odredbu o odgovornost za komentare na članke, oko čega se u javnosti duže vrijeme diže prašina. Prašina se dizala i oko onečišćenja planete plastikom, pa je stigla i ta godina kojom će se EU, između ostalog, oprostiti od slamki, štapića za uši, plastičnog pribora za jelo, tanjura i čaša.
Čekaju nas i nove osobne iskaznice, koje će prvenstveno služiti za identifikaciju korisnika i autentifikaciju na raznim elektroničkim uslugama te će biti kompatibilne s mobitelima.Kao šlag na torti proljeće nam donosi i nove lokalne izbore. Demokracija na djelu pokazat će je li epidemija promijenila favorite u pojedinim županijama. Ako promjena i ne bude, ostaje nada da će lokalni izbori dotući, cjepivom oslabljenu koronu.
