Nižu se reakcije na poreznu reformu koju je ministar financija jučer predstavio. Najviše pažnje i dalje privlači dio o porezu na nekretnine oko kojeg su mišljenja političara, kao i građana – podijeljena.Dugoočekivana porezna reforma jučer je napokon i predstavljena. Izmjene bi na snagu trebale stupiti s prvim danom 2025. godine. Mijenja se ukupno 6 zakona, a uvodi se i novi porez na nekretnine. Bit će obvezan za sve jedinice lokalne samouprave, a najviša granica oporezivanja iznosit će 8 eura po četvornom metru. 80 posto prihoda od tog poreza ići će lokalnoj samoupravi, a 20 posto državi. Ministar financija Marko Primorac:
“Nadamo se da ćemo na ovaj način, uvođenjem poreza na nekretnine, transformacijom postojećeg poreza kuća za odmor, stvoriti uvjete za razvoj stabilne predvidive politike upravljanja nekretninama i isto tako potaknuti ugovaranje dugoročnog najma jer porez na nekretnine neće plaćati onaj koji nekretninu koristi na način da živi u njoj ili je nekretninu dugoročno iznajmio.”
Gostujući u Intervjuu Media servisa na porez na nekretnine osvrnuo se ekonomski analitičar Damir Novotny.
“Porez na nekretnine bi trebao obuhvatiti, sad govorim kondicionalno, trebao bi obuhvatiti sve nekretnine uključujući zemljište što ovdje vidim nije slučaj, trebalo bi obuhvatiti i poljoprivredno i građevinsko zemljište i zgrade koje su na tim zemljištima izgrađene, a onda naravno sve to predstavlja poreznu osnovicu koja bi se trebala izvršavati po vrijednosti nekretninama, a ne prema tome gdje je lociran.”
Porezna reforma jedna je od tema na saborskim hodnicima. Možemo podržava Vladin prijedlog poreza na nekretnine, smatraju da je cilj u prvom redu – potaknuti vlasnike nekretnina da ih daju u dugoročni najam. S druge strane, iz Mosta poručuju kako prijedlogom uvođenja poreza na nekretnine dolazi do dodatne centralizacije države, dok kandidatkinja za hrvatsku predsjednicu Marija Selak Raspudić kaže da bi smisao svake porezne reforme trebao biti da što veći broj građana što bolje živi. “
A smisao predložene porezne reforme ide prema tome da još jedan dio građana nešto lošije živi”, ističe Selak Raspudić.
“Porezni sustav kakav je trenutno predložen je previše kompliciran, dakle postoji veliki broj iznimki, veliki broj dodatnih pravila, veliki broj zasebnih odluka koje će se naknadno donositi od jedinica lokalne samouprave. To nikako nije dobra poruka.”
A kako će reforma utjecati na proračun Grada Zagreba, komentirao je gradonačelnik Tomislav Tomašević:
“Zbog ove porezne reforme očekujem da će nam otprilike ostati proračun sljedeće godine na istom kao u ovoj godini. To znači da ništa nije ugroženo od postojećih kapitalnih projekata, međutim ajmo reći da nema ove porezne reforme imali bi povećanje prihoda koje bi nam omogućilo da krenemo s još dodatnih kapitalnih investicija.”
U sklopu porezne reforme planira se i značajno povećanje turističkog paušala koji bi iznosio najmanje 150, a najviše 300 eura po krevetu. Za Media servis nam je to prokomentirala predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković.
“Ljudi su doista burno reagirali, barem u zadnja 24 sata imamo dosta poziva. Nije samo pitanje podizanja paušala, poreza na nekretnine jer imamo još dodatnih poreza i PDV-a na proviziju od platformi, imamo troškova koji su unutar smještaja. Kada se sve to skupa skupi, onda malome čovjeku u obiteljskom smještaju neće biti lako odraditi iduću sezonu bez podizanja cijena.”
A što o porezu na nekretnine kažu naši građani?
“Slažem se s uvođenjem i da to bude što se zna da je nekretnina za tržište za najam da se plaća porez.”
“Meni se to ne sviđa jer ljudi nemaju novaca i nemaju od čega to platiti.”
“Mislim da bi nekretnine do 200 kvadrata trebale biti jedna cifra poreza, a vile koje imaju bogati da treba biti veći porez na tu nekretninu.”
Recimo i kako se stupanjem na snagu nove porezne reforme povećava neoporezivi dio dohotka, takozvani osobni odbitak, s 560 na 600 eura. Prag za primjenu više stope poreza na dohodak diže se na 60 tisuća eura, a onaj za ulazak u sustav PDV-a raste s 40 na 50 tisuća eura.
