Iako je za nama još jedan udarni turistički vikend, gužve u prometu se nastavljaju i dalje. Dok se ruše rekordi, Vlada radi na novom zakonu koji će nas odmaknuti od brojanja turista i apartmanizacije i dovesti do održivog cjelogodišnjeg turizma.Tijekom protekloga vikenda na autocestama je zabilježen promet više od milijun vozila i naplaćena cestarina od oko 7,3 milijuna eura. Prema podacima HAC-a, broj vozila je u odnosu na lani veći za oko šest posto, dok je iznos naplaćenih cestarina ove godine veći za tri postu o odnosu na isti vikend prošle godine.
I početak novog tjedna obilježile su prometne gužve gotovo na svim prometnicama. Alan Pajnić iz HAK-a za Media servisa je rekao gdje sve od jutra nastaje i gdje se očekuje povećana gustoća prometa.
“Očekujemo pojačanu gustoću prometa i na Jadranskoj obali, na prilazima turističkim središtima te prema trajektnim lukama i pristaništima. Isto tako u poslijepodnevnim satima očekujemo prvenstveno na autocesti A1 u smjeru mora, ali i unutrašnjosti, zatim na Krčkome mostu te na Jadranskoj magistrali. Na graničnim prijelazima već od rano jutarnjih sati bilježimo duža čekanja prvenstveno na ulasku u RH.”
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac jučer je izjavila da ove godine ukupno gledano bilježimo 11 posto više turističkih dolazaka nego lani, odnosno oko 11 milijuna dolazaka i 55 milijuna noćenja, ali i da trebamo prestati s pukim pobrojavanjem. Stoga je za HRT još jednom naglasila koji je cilj izmjena Zakona o turizmu koje su u javnom savjetovanju do kraja kolovoza.
”Nije nam cilj više ni brojati dolaske ni noćenja, već nam je cilj okrenuti se održivom turizmu. Znamo da je turizam koji se bazira samo na nekoliko ljetnih mjeseci izuzetno problematičan što se tiče radnih mjesta, sezonalnosti, uništavanja naših starih gradskih jezgri koje pretvara u apartmanizaciju. Gubimo onu autentučnost zbog koje nas turisti i posjećuju. Upravo zato su tri glavna stupa ovog Zakona održivost ekološka, društvena i naravno ekonomska”.
Cilj izmjena krovnog turističkog zakona je da se Hrvatska pretvori u cjelogodišnju turističku destinaciju, da se poveća održivosti i konkurentnosti naše zemlje kao turističke destinacije, planovi upravljanja trebali bi uključivati izračun koliko koja destinacija može prihvatiti turista, a da se sačuva prostor, okoliš i zadovoljstvo lokalnog stanovništva. Uspostavlja se i okvir praćenja razvoja i donošenje programa poticaja. Omogućit će i poticaje za privatni sektor, a uvodi se i pojam projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije. Izmjene Zakona o turizmu su u javnoj raspravi su do kraja kolovoza.
