Na dnevni red saborske sjednice ekspresno je stigao Vladin prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanja i pristupu osnovnom računu koji bi se u potpunosti trebao provoditi od 1. siječnja 2027. godine.
S obzirom na činjenicu da je zakonska obveza da se plaća mora primati na bankovni račun, cilj Zakona je da potrošač ima pristup redovnim primanjima bez naknade – plaću, mirovinu, stipendiju. Državni tajnik Davor Zoričić naveo je koje usluge banke neće smjeti naplatiti:
“Usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje, usluge internetskog ili mobilnog bankarstva prema odabiru kreditne institucije, usluge koje omogućuju polaganje gotovog novca na račun za plaćanje na šalteru ili bankomatu izuzev obrade kovanog novca, usluge koje omogućuju podizanje gotovog novca s računa za plaćanje na šalteru ili bankomatu kreditne institucije koja vodi račun za plaćanje prema odabiru kreditne institucije, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima.”
Za umirovljenike i osjetljive skupine građana uvodi se još jedna pogodnost.
“Osigurava da u okviru paketa besplatnih usluga po osnovnom računu podižu gotov novac bez naknade na šalteru i na bankomatu kreditne institucije koja vodi taj račun za plaćanje.”
Plan je i da od 1. siječnja 2027. godine bude uspostavljena mreža bankomata čime bi potrošači mogli dva puta mjesečno podizati gotov novac na bilo kojem bankomatu. Zakon propisuje i kazne za nepoštivanje. Prijedlog Zakona pohvalio je Domovinski pokret, no zastupnik Tomislav Josić upozorio je da bi banke mogla smanjiti broj zaposlenih.
“Može li se uopće utjecati na to da banke ne povise iznose drugih usluga kako bi kompenzirale svoje možebitne novonastale troškove?”
“Naravno da vodimo računa i o ovome što ste govorili o smanjenju broja poslovnica banaka i ako bi se bilo što od ovih pesimističnih scenarija počelo događati, onda ćemo intervenirati u druge zakone kojima ćemo regulirati minimum dostupnosti vezano uz poslovnice.”
Nastavno na ovo pitanje SDP-ova Marija Lugarić izrazila je bojazan da bi, zbog odluke da ova usluga bude besplatna, ostale usluge mogle poskupiti.
“Dakle meni malo vrijedi ako mi se neće naplaćivati naknada za internetsko bankarstvo ako će mi naknada po pojedinoj transakciji sa 33 centi porasti na 50 centi. To se čini jako malo, no tu će banka zaraditi više i mene će koštati više za nešto što je navodno besplatno.”
“Ono što je Hrvatska narodna banka pokrenula dok smo radili na pripremi ovog Zakona je metodologija vezana uz izračun cijena usluga banaka. Smisao osnovne metodologije je bio da se točno vidi koliko koja usluga košta građane i ako banka povećava cijene usluga, povećava li to čisto zato da poveća svoju maržu ili su to prisiljene jer im rastu troškovi.”
O mogućoj analizi HNB-a kada su u pitanju osnovni računi upitao je SDP-ov zastupnik Boris Lalovac.
“Zašto ljudi već nisu koristili taj osnovni račun pogotovo kada su u pitanju osjetljive skupine ljudi pošto on postoji i puno je povoljniji nego su rednovni računi.”
“Slabo korištenje ovog instrumenta osnovnog računa prisutno je i u drugim zemljama članicama. Nismo pronašli neke razloge koje bismo posebno isticali, osim da građani možda nisu bili dovoljno upoznati s time. Namjeravamo to promijeniti pa ćemo kroz financijsku pismenost i druga nastojanja nastojati doprijeti do građana kako bi bili informirani o svim mogućnostima koji zakonski stoje na raspolaganju.”
A da su zakonske izmjene revolucionarni napredak Vlade poručila je Danijela Blažanović iz HDZ-a koja ipak nije sigurna koji im je točno svrha:
“Koji su primarni ciljevi bili i što se htjelo ovim izmjenama i dopunama postići u odnosu na građane, na potrošače? Što je to najbitnije?”
“Naš primarni motiv je bio da primijenimo princip, odnosno načela da svi građani koji primaju plaću, a ne mogu zbog zakonskih rješenja primiti plaću nikako drugačije nego na račun u banci, ne budu opterećeni nikakvim dodatnim naknadama vezanim uz pristup svojim primanjima i raspolaganju novcem koji bi im trebao biti dostupan.”
