Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na otvaranju 15. međunarodnog znanstvenog skupa u organizaciji Ekonomskom fakulteta Sveučilišta u Splitu „FEBST International Conference“ Economic Policies, Business Perspectives, and Sustainability Transformation” nakon čega se osvrnuo na datum održavanja Vijeća za obranu.
“Razgovarali smo nekako da bi to bilo između dva izborna kruga, to je bio zajednički stav još prije dva tjedna i sad to je to vrijeme, prema tome raspravit ćemo neke dokumente koje smo trebali davno raspraviti, ali bolje ikad, nego nikad. Ne volim tu poštapalicu bolje ikad, nego nikad, ali evo nekad i ona bolje ikad, nego nikad, legne.”
Komentirao je i o kakvim je dokumentima riječ.
“Neki dokumenti su i u mojoj ingerenciji, a neka iskreno govoreći Vlada, odnosno vladajuća većina može donijeti formalno i bez mene, ali bilo bi dobro da se dogovorimo jer kasnije to može imati, a ne bi trebalo imati daljnje reperkusije na upravljanje vojskom. Dakle tu su potrebni neprestani razgovori i dogovori ako je moguće.”
“Ja”, kaže Milanović, “na primjer ne mogu odrediti kolika će biti izdavanja za obranu”. “To”, dodaje, “radi Vlada, ali onda preuzima i svu odgovornost za uspjeh ili neuspjeh”. Jedna od tema će biti i vojni rok.
“Razgovaralo se o ponovnom uvođenju vojnog roka, ali sa svim ograničenjima koja nameće Hrvatski ustav. Dakle svatko se od toga može izuzeti i tražiti civilnu formu služenja vojnog roka, ali mislim da je ovo kako je zamišljeno bolje od onoga što imamo trenutno. Trenutno nemamo ništa. Ostajemo bez pričuva, dakle pričuvnici su ljudi koji su imali neku vojnu obuku, a zadnja vojna obuka je bila bazična 2007., to su ljudi koji su sad 18 godina stariji, uskoro neće biti za ono što vojska zahtijeva.”
Osvrnuo se i na proizvodnju dronova u Hrvatskoj, nakon što je ministar obrane Ivan Anušić rekao da je Hrvatska spremna preuzeti vodeću ulogu u Europskoj uniji u proizvodnji malih borbenih dronova.
“Ja bih volio da je to moguće, to znači da bismo i mi mogli za svoje potrebe nabaviti nešto što je proizvedeno u Hrvatskoj, to onda vjerojatno i po boljoj cijeni jer iznosi koji se trenutno daju i plaćaju za borbene sustave su stravični.”
Problematizirao je potencijalni zahtjev NATO-a da se izdvajanje za obranu poveća na 5% BDP-a.
“Ako NATO donese takvu odluku na sljedećem samitu to opet nema zakonski karakter. Hrvatska se sigurno neće protiviti takvim zaključcima, ali da ćemo ih biti u stanju provesti, hoćemo isto kao druge države. Dakle nećemo biti u stanju provesti. To je previše. Hrvatska ponavljam trenutno troši manje od 2%, imamo mi još za putovati do 2%, a 2% bi bilo dvije milijarde dolara, a trenutno nismo još tamo, ima još puno, a sad pazite što je 5%, to je pet milijardi ili tri pol % je 3,5 milijarde.”
