Predsjednik Republike Zoran Milanović boravi u Čakovcu gdje je sudjelovao na svečanoj akademiji “Večer međimurskog identiteta” u povodu obilježavanja spomendana Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom. Tom prilikom komentirao je aktualne političke teme kako na domaćoj sceni tako i one na globalnoj.
Za početak osvrnuo se na najmjeru premijera da poveže izbora čelnika Vrhovnog suda s imenovanjem ustavnih sudaca. Poručio je da on ne može upakirati takav paket.
“Nadležan sam za predlaganje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Jasno je tko je to, a na HDZ-u i Plenkoviću je da odluče hoće li ili neće. Blatili su i prethodnu kandidatkinju, a sada ispada da se može javiti bilo tko. Ispada iz zadnjih Plenkovićevih riječi da tko god omogući da on dobije dva ustavna suca, on će pustiti bilo koja dva kandidata.”
Dodao je i kako on nije nadležan za izbor ustavnih sudaca.
“Mogu samo konstatirati kako je bilo prije godinu i pol dana, kako je onih 10 upražnjenih mjesta popunjeno, 5 – 5, kao i 2016. pola pola. Ne znam po kojem kriteriju vladajućoj većini pripada dvije trećine mjesta. Ponovit ću, o tome neka razgovara s opozicijom.”
Jer on nije prava adresa za trgovanje, nastavlja Milanović…
“…čak i kada bih htio trgovati, nemam s čime. Meni nije svejedno hoće li Hrvatska imati predsjednicu Vrhovnog suda ili ne. To je osoba preko koje ja ne ostvarujem nikakav utjecaj, nikakvu polugu moći. Imam iskustvo s pokojnim sucem Dobronićem i to najbolje pokazuje. Kada je izbor čelne osobe VS-a u pitanju, to su ljudi s kojima ja kasnije prekidam komunikaciju.”
Ustavni suci su po Milanoviću drugačiji slučaj. Za razliku od sudstva koje mora biti zaista nezavisno i strogo posvećeno zakonu i pravdi u velikoj mjeri politički ljudi.
“Političkoj vlasti uopće nije svejedno tko će biti na tim mjestima i kako će se te dužnosti popunjavati. To Plenkovića očito brine, ali ja nisam adresa za to.”
Na kraju te teme Milanović je poručio:
“Neću niti zapomagati neka ne miješaju ta dva postupka. To je već učinjeno, ta voda je već kontaminirana i tu povratka nema.”
S druge strane, upozorio je Milanović,”imamo 90 mjesta u diplomaciji koja su nepopunjena”.
“E tu vrijedi pravilo svakome ćemo divanit do sabaha sa šejtanom. To je nemoguće, a oko ustavnih sudaca bi se dogovorio sa sjekirom – meni sve, a vama ništa. “
Zaključuje kako Plenković po pitanju diplomata ne želi dogovor, tvrdeći da bi svaka promjena postojećeg stanja smanjila razinu kontrole koju trenutačno ima nad sustavom.
“Svaki dogovor, svaka promjena postojećeg stanja njemu reže bilancu. Imat će manje, kako on to čita, nego sada. On ne želi ići ispod totalne kontrole nad diplomacijom, od portira do zadnjeg ambasadora i naravno – Ministarstva.”
Komentirao je potom Milanović i težnje američčkog predsjednika Donalda Trumpa da Grenland stavi pod svoju kontrolu. Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, poručio je Milanović.
“Ono što je Amerikancima interesantno je Sjeverni koridor koji je ponekad djelomično otvoren iznad Rusije koja ima 50-ak ledolomaca, cijeli svijet ih nema toliko, i koja se za to pripremala određen broj godina. Taj koridor se koristi i završava na Beringovom prolazu, a da bi se došlo od Rusije do Kine morate proći 10 milja od američke obale, dakle Amerika kontrolira sve. Grenland je beskorisan.”
Poručio je i kako je ponašanje američkog predsjednika dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija.
“Cijelo vrijeme nam se priča o nekakvom poretku baziranom na pravima. To je nešto na čemu zapad, eto kojem i mi pripadamo inzistira. Što je to? Pa to je zakon jačeg. Oni koji ističu taj pojam namjerno ne govore međunarodno pravo. Međunarodno pravo je savršeno i zato ne postoji. Rules based order, to je poredak u kojem smo svi jednaki osim u trenutku kad treba napraviti iznimku i sve srušiti pa onda opet ponovno kao izgraditi za minutu. Države koje su u stanju bez posljedica činiti takve iznimke su one države koje gospodare.”
I to se zna koje su to države nastavlja Milanović dodajući kako Europska unija to nije.
“Europska unije ima jedan drugi problem. Ona se u sukobu s Ukrajinom, ali čak tamo i manje, a više u cijelom svijetu ponaša kao neka vrsta supstituirane kolonijalne sile koja umjesto oružjem i brodovima sada ide okolo i priča mi vam dajemo novac, mi razvijamo vašu demokraciju. Ljudi po svijetu to ne vole i gledaju nas sa prezirom.”
Komentirao je potom Milanović i Vladinu odluku o pomoći Ukrajini u vrijednosti od 15 milijuna eura.
“To je novac koji nije dovoljan za grijanje jedne kasarne ili vojarne u Ukrajini mjesec dana. Za Hrvatsku to nije beznačajan novac. To smo dali Ukrajini, koliko je taj novac siguran? Sigurniji je nego u rukama HDZ-ovaca, ali taj novac je otišao.”
Taj novac se mogao bolje iskoristiti na način da se dovrši nabavka pet ophodnih obalnih brodova koji su naručeni još za vrijeme njegove Vlade, a isporučena su samo dva.
“Tri su nezavršena ali su to već nekakvi konkretni poluproizvodi koji sada stoje na navezu. Na njih se upisao vlasnik. Od tih brodova kako stvari stoje neće biti ništa. Plenković je naprosto odustao od tih brodova. Tri broda ostaju u nekakvom zrakopraznom prostoru, u vakumu, ništa od njih. Država se spori sa izvođačem, brodogradilištem u Splitu, oko 12 milijuna eura. 15 milijuna ode kao list, a radi 12 milijuna Hrvatska će izgleda ostati bez tri broda.”
Za kraj Milanović se osvrnuo na spomendan Dana sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom.
“Međimurje se na taj način sjedinilo s Kraljevinom SHS jer im je to bio jedini način da sa ostalim Hrvatima budu u zajedničkoj državi koja nije baš bila idealna, ali inače bi bili van države u kojoj je većina njihovih sunarodnjaka, nas Hrvata. To je važan događaj i on je ostvaren oružjem prije svega.”
