“U Hrvatskoj manje od tisuću ljudi ima osobno financijsko bogatstvo vrijedno između 20 i 100 milijuna dolara”, rezultati su to analize koju je proveo Boston Consulting Group ,”Globalni izvještaj o bogatstvu 2023.” (eng. Global Wealth Report) koristeći podatke globalnog sustava nacionalnih računa (SNA) dobivene od središnjih i komercijalnih banaka.
● Globalno financijsko bogatstvo palo je za četiri posto na 255 bilijuna dolara u 2022., prvi put nakon 15 godina, ali očekuje se da će se oporaviti ove godine i nastaviti rasti u sljedećih pet godina tempom viđenim prije ruskog napada na Ukrajinu
● Suprotno financijskom bogatstvu, vrijednost stvarnog bogatstva (nekretnine, trajna dobra, umjetnost i plemenite kovine) poraslo je 5,5 posto na 261 bilijun dolara
● Kao rezultat, apsolutno globalno bogatstvo poraslo je ukupno za jedan posto, na 516 bilijuna dolara
● Osobno financijsko bogatstvo u Hrvatskoj raslo je po istoj stopi od 5 posto kao i prosječni rast u posljednjih dvadeset godina, čime je zemlja znatno premašila globalni rast bogatstva
Dobiveni podaci pokazuju kako nešto manje od 20 tisuća građana Hrvatske posjeduje financijsku imovinu u vrijednosti između 250 tisuća i milijun dolara, dok približno 4100 građana Republike Hrvatske posjeduje financijsku imovinu između jednog i dvadeset milijuna dolara. Prema dostupnim podacima, financijsko bogatstvo u Hrvatskoj raslo je u razdoblju od 2017. do kraja 2022. po godišnjoj stopi od 7,1 posto i dosegnulo približno sto milijardi dolara, odnosno 0,1 bilijun, a očekuje se da će od kraja 2022. do 2027. rasti po godišnjoj stopi od cca. 5,9 posto.
Hrvatski udio u ukupnom financijskom bogatstvu istočnoeuropske regije iznosio je na kraju 2022. samo 2,1 posto. Važno je naglasiti da prema imovinskim klasama financijsko bogatstvo ne uključuje tzv. realnu imovinu, konkretno nekretnine, trajna dobra široke potrošnje kao što su automobili i brodovi, kao ni nemonetarno zlato ili druge plemenite kovine. Što se tiče realne imovine, odnosno nekretnina, trajne robe široke potrošnje, nemonetarnog zlata i ostalih plemenitih kovina, vrijednost ove klase imovine rasla je u razdoblju od 2017. do 2022. po godišnjoj stopi od pet posto te je dosegnula cca. 200 milijardi dolara, prema podacima koje je prikupio BCG.
“Čvrsti podaci o Hrvatskoj pokazuju da je raspodjela financijskog bogatstva u Hrvatskoj ravnopravnija nego na globalnoj razini – oko 75% ukupnog financijskog bogatstva u Hrvatskoj posjeduju ljudi s manje od 250 tisuća USD financijske imovine, dok je to na globalnoj razini tek 32%. U isto vrijeme ultrabogati ljudi u Hrvatskoj, a to su oni s više od 20 milijuna USD financijske imovine, posjeduju samo 6 posto ukupnog financijskog bogatstva za razliku od više od 20 posto u svijetu. Također, s obzirom na zakonsku obvezu štednje u mirovinskim fondovima, Hrvatska se, u ovom izvještaju, ističe i visokim udjelom financijske imovine u dugoročnim mirovinskim i životnim osiguranjima (29% u odnosu na istočnoeuropski prosjek od 9%). Istodobno, depoziti i gotovina predstavljaju 50% ukupne financijske imovine ljudi u Hrvatskoj, što je iznad istočnoeuropskog (46%) i svjetskog (30%) prosjeka”, rekao je Tomislav Čorak, direktor i partner u BCG-u.
“Sve to ukazuje da ljudima nedostaje i prilika i ambicija za ulaganje privatnog novca u druge imovinske klase nego u nekretnine ili gotovinu na banci. Rješavanju ovog problema bi pomogao razvijeni sustav financijskog posredništva za usmjeravanje financijskog bogatstva ljudi u potporu privatnim ulaganjima, a time i gospodarskom razvoju u Hrvatskoj. Osim što ta sredstva nedostaju gospodarstvu, ljudi su pod visokim rizikom gubitka stvarne vrijednosti osobne financijske imovine. Moramo se prisjetiti vremena od prije više od 30 godina na ovim prostorima, kada je okruženje visoke inflacije rezultiralo gubicima stvarnih vrijednost osobnog bogatstva. To se može ponoviti i danas, posebno za one koji imaju gotovinu na banci bez obzira što smo ove godine postali dio Eurozone. I baš zato treba razvijati učinkovit sustav i povjerenje u financijsko posredništvo za usmjeravanje osobne financijske imovine prema razvoju hrvatskog gospodarstva”, zaključio je g. Tomislav Čorak.
