Istraživanje je pokazalo da čak svaki treći građanin percipira kako radi izmjene Zakona općenito kupuje manje, odnosno smatra da troši manje novca na kupovinu osnovnih proizvoda za svakodnevnu upotrebu zbog toga što pojedine trgovine nedjeljom ne rade
Proteklih nedjelja svjedoci smo gužvi u trgovinama koje rade nedjeljom, kao i učestalih medijskih objava i komentara na društvenim mrežama o ovoj temi. Izmjenama Zakona o trgovini koje su nastupile početkom srpnja prošle godine ograničen je broj radnih nedjelja trgovcima na njih 16 na razini godine, a od toga su izuzete jedino trgovine koje posluju u sklopu autobusnih i željezničkih kolodvora, zračnih, trajektnih i pomorskih luka, bolnica, benzinskih postaja, hotela, te one unutar kulturnih i vjerskih ustanova. Novonastala situacija otvorila je prostor nekim od trgovina koje mogu raditi nedjeljom da prošire svoju ponudu pa su tako pojedine benzinske postaje diljem Hrvatske počele prodavati i kruh nedjeljom, dok za sve ostalo građani koji žele nešto kupiti taj dan moraju pretraživati koje su to trgovine otvorene i onda odlaziti u njih često putujući s jednog kraja grada na drugi.
Iako je, dakle, spomenuti Zakon na snazi još od sredine prošle godine, tek od početka 2024. godine primjenjuje se u svom “punom formatu”, jer trgovci raspoložive “radne nedjelje” sad moraju rastegnuti na cijelu godinu, što onda utječe na promjene u dosadašnjim kupovnim navikama građana. Upravo je utjecaj tih izmjena u rasporedu rada trgovina nedjeljom na kupovne navike ispitala agencija Valicon u svom online istraživanju na općoj populaciji građana (korisnika interneta) u dobi od 18 do 75 godina, u razdoblju od 18. do 20. veljače 2024. godine. Prije svega, zanimalo nas je kojoj su od pet analiziranih strategija kupovine osnovnih proizvoda kao što su hrana, piće, osnovna kozmetika i sredstva za čišćenje građani najviše skloni, odnosno na koje načine su prilagodili (ili prilagođavaju) svoje kupovne navike radi toga što većina trgovina nedjeljom ne radi.
Nova strategija kupnje
Prema rezultatima našeg istraživanja, vidljivo je kako je lanjska izmjena u Zakonu u najvećoj mjeri doprinijela tome da građani češće odlaze u trgovine radnim danom ili subotom nego nedjeljom, što ističe gotovo dvije trećine njih, točnije njih čak 62%. Takvoj strategiji kupnje osnovnih namirnica su nešto sklonije žene, kao i građani u dobi od 30 do 44 godine. Suprotno njima, ovoj strategiji manje su skloni muškarci, osobe u dobi od 60 do 75 godina, kao i građani nižih prihoda kućanstva (do 1.000 eura).
SVEGA 7% GRAĐANA IZJAVILO JE DA SADA ČEŠĆE NARUČUJE NAMIRNICE ONLINE RADNIM DANOM ILI SUBOTOM
Što se ostalih strategija kupnje tiče, zanimljivo je da čak svaki treći građanin percipira kako radi izmjene Zakona općenito kupuje manje, odnosno smatra da troši manje novca na kupnju osnovnih proizvoda za svakodnevnu upotrebu zbog toga što pojedine trgovine nedjeljom ne rade. Među osobama koje percipiraju da troše manje nešto je više starijih građana (u dobi od 60 godina ili više), te onih s nižim prihodima kućanstva, do 1.000 EUR. Ovdje valja naglasiti kako se tu radi o percepciji pojedinca koja se djelomično može razlikovati od stvarne potrošnje i financijskih pokazatelja trgovina. Veći broj izdanih računa ne znači automatski i veći promet, dok povećanje prometa trgovina treba uvijek promatrati tako da se vidi u kojoj je to mjeri rezultat inflacije, a koliko stvarno povećane potrošnje građana.
Važno je istaknuti da oko petine građana nedjeljom ipak odlazi u kupnju u trgovinu koja taj dan radi, iako im ta trgovina nije najomiljenija (19%) ili najbliža (18%). Takvoj strategiji kupnje najskloniji su građani koji žive u urbanim sredinama, za razliku od onih iz ruralnih naselja. Također, ovakvom pristupu kupnje skloniji su mlađi kupci, oni u dobi 16-29 godina, tj. pretežno Generacija Z i mlađi pripadnici Generacije Y, koji većinom nisu glavne osobe unutar kućanstva zadužene za svakodnevnu kupnju. Što se tiče njihovih uobičajenih kupovnih navika, mlađi kupci općenito su u manjoj mjeri skloni planirati odlaske u kupnju, za razliku od starijih kupaca, te su manje lojalni brendovima, što ovo istraživanje Valicona na određeni način i potvrđuje.
Online kupnja namirnica
Kada je riječ o utjecaju izmjene spomenutog Zakona o trgovini na online kupnju osnovnih namirnica, svega je 7% građana izjavilo da zbog toga češće naručuje namirnice online radnim danom ili subotom. Ovako mali postotak nije iznenađujući s obzirom na to da većina građana ipak i dalje osnovne namirnice poput hrane i pića češće kupuje u fizičkoj trgovini nego online.
UKUPNO 43% GRAĐANA ISTIČE KAKO IM SE NOVI RASPORED RADA TRGOVINA NE SVIĐA I ŽELJELI BI POVRATAK NA “STARO”
Građane smo upitali i kako im se sviđa novi raspored rada trgovina nakon izmjene Zakona i čini se kako su građani oko toga poprilično podijeljeni. Oko trećine građana, njih 36%, reklo je kako im se novi raspored rada sviđa, dok je ipak nešto više onih kojima se takav raspored ne sviđa (43%). Neutralnih po tom pitanju je 22%. Novi raspored rada trgovina u većoj se mjeri sviđa ženama te osobama u dobi od 45 do 59 godina, a skloniji su mu i oni koji osnovne namirnice kupuju rijetko (jednom mjesečno ili rjeđe). S druge strane, muškarcima, starijim sugrađanima (60+ godina), kupcima iz Istre i Primorja, osobama s visokim prihodima kućanstva te onima koji kupuju često (svakodnevno ili nekoliko puta tjedno) ovakav se model rada trgovina manje sviđa.
Preferirani model rada
Za kraj, zanimalo nas je i koji model rasporeda rada trgovina građani osobno preferiraju, odnosno bi li htjeli da se vrati “stari” raspored rada ili da i dalje na snazi ostane “novi” model kakav je prema sadašnjem Zakonu o trgovini. Kao i kod stavova o modelu rada, i na ovom pitanju naišli smo na oprečna razmišljanja sugrađana – najviše je onih koji bi željeli da trgovine funkcioniraju po “starom” rasporedu rada, njih čak 43%, dok je 34% građana istaknulo kako želi da trgovine i dalje funkcioniraju po “novom” rasporedu. Da im je svejedno po kojem modelu rada će trgovine raditi istaknulo je oko petine građana (22%). Za vraćanje na “staro” u većoj su mjeri zainteresirani naši najstariji sugrađani (60+) te oni koji po proizvode za svakodnevnu uporabu u trgovine odlaze često. Zanimljiv je i podatak da je za vraćanje na “stari” raspored rada trgovina čak 86% onih kojima se postojeći model ne sviđa, nasuprot svega 3% onih kojima se postojeći raspored rada trgovina sviđa.
Iz svega navedenog možemo zaključiti kako je prošlogodišnja izmjena u Zakonu o trgovini oblikovala kupovne navike građana u Hrvatskoj, ponajviše tako da građani svoju “uobičajenu” nedjeljnu kupovinu osnovnih namirnica nakon izmjene Zakona češće obavljaju ostalim radnim danima. Ipak, svaki peti građanin i dalje kupuje nedjeljom, čak i u situaciji kada je njemu omiljena trgovina za kupovinu zatvorena ili kada trgovina koja radi tu nedjelju nije njemu u blizini. Svaka promjena zahtijeva određeno vrijeme za prilagodbu, no nakon više od pola godine od izmjene Zakona i dalje značajan udio građana, njih čak 43%, ističe kako im se novi raspored rada trgovina ne sviđa i željeli bi povratak na “staro”. Izmjena Zakona u najvećoj je mjeri utjecala na najstarije sugrađane, one dobi od 60 godina i više, koji se teže od ostalih prilagođavaju novim promjenama na tržištu kada je riječ o svakodnevnoj kupovini. S obzirom na to da smo tek relativno nedavno ušli u novu godinu i da se pravi utjecaj izmjene u Zakonu tek počinje registrirati, bit će zanimljivo nastaviti promatrati trendove kupovnih navika u narednim mjesecima.
