Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnim školama sve više dobiva na važnosti pa bi tako prema planu Ministarstva znanosti i obrazovanja učenike od 1 do 4. razreda osnovne škole trebali podučavati magistri kineziologije. Kineziološki fakulteti u RH podržali su ideju Ministarstva.Kineziološki fakultet u Zagrebu, Splitu i Osijeku te Hrvatski kineziološki savez otvorenim pismom dali su zeleno svjetlu planu Ministarstva znanosti i obrazovanja da u sklopu planirane provedbe reforme u prva četiri razreda osnovnoškolskog obrazovanja angažiraju magistre kineziologije. Predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog kineziološkog saveza Goran Leko za Media objasnio je zašto je bitno baš u tom periodu učiti djecu tjelesnoj aktivnosti.”Smatramo da je taj period od 1. do 4. razreda izrazito bitan za razvoj nekih motoričkih sposobnosti koje je kasnije jako teško nadoknaditi: brzina, fleksibilnost, ravnoteža i kordinacija, koja za to vrijeme ima svoje senzitivne faze tj. povećana je mogućnost utjecaja na njih. Druga stvar je zdravstveni aspekt, koji se sada pokazuje kao akutni problem, a to je pretilost djece”.
A po pretilosti djece i adolescenata, Hrvatska je u prvih pet u Europi. Što je jedan od uzroka pretilosti, osim naravno hrane, Leko ističe.”Istražavanja pokazuju jako loše podatke kretanja naše djece i mladih, nije samo pitanje pretilost, to je jedna od negativnih posljedica nekretanja. Mi trebamo stvoriti okvir prema kojem će se djeca cijeli život baviti tjelesnom aktivnošću koja će rezultirati smanjivanjem pretilosti ili reduciranjem pretilosti koje donosi nekretanje”.
Prema planu Ministarstva, povećao bi se broj sati tjelesne i zdravstvene kulture, a Leko je objasnio koja bi bila uloga kineziologa u tome.”Od 1. do 3. razreda je 105 tjelesne zdravstvene kulture u nastavnom planu i programu, a u 4., a i na dalje je 70. Taj veći fond sati je izuzetno povoljan da se utječe na ove sposobnosti. Kineziolozi bi sa svojim specijalizacijama i 5-godišnjim usmjerenjem u nastavu tjelesne zdravstvene kulture zapravo pokušali riješiti ove probleme”.
Leko dodaje kako se neće problemi poput pretilosti riješiti uvođenjem kineziologa u niže razrede, ali to je dobar put da se djeca nauče tjelesnoj aktivnosti. Dekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu Mario Baić rekao je za Media servis da je povećanje satnice tjelesne i zdravstvene kulture bitna odluka koja se u sustavu već dugo nije mijenjala.”Od bana Mažuranića i 1874. godine, ovo bi bio prvi veći iskorak, a znamo koliko se manje krećemo, u zadnjih 40 godina, koliko se stil života kod starijih, a pogotovo kod djece, mijenja”.
Dekan ističe da je pretilost javnozdravstveni problem na koji se može utjecati putem škole.”Pogotovo ako djeca imaju više tjelesne i zdravstvene kulture, tople obroke, uz edukaciju učiteljica i učitelja, sve zajedno može dati jedan iskorak”.
Dekan Baić za kraj dodaje da su magistri kineziologije upoznati s najrazličitijim sportovima te mogu i u slabijim uvjetima naučiti djecu dodatnim sadržajima i zainteresirati ih za tjelesnu aktivnost koja bi im postala način života.
