Oko 90 posto djece pri upisu u školu fizički je aktivno, a na završetku tek 17 posto. U Hrvatskoj 35 posto osmogodišnjaka ima prekomjernu tjelesnu težinu. Dakle, u dobi kada bi djeca trebala biti najaktivnija. Stoga Aktivna Hrvatska i Kineziološki fakultet provode akciju u kojoj pozivaju roditelje da potiču djecu na redovnu tjelesnu aktivnost, jer, ističu, ona je zalog zdrave budućnosti.
Dva sata tjelesne i zdravstvene kulture uvedeno je 1874. godine, za vrijeme bana Mažuranića, a ostalo je i do danas. Istina, ponovno se povlači tema o povećanju satnice u školama, kao i da je u planu registar koji će voditi nastavnici u e-Dnevnicima oko fizičkog stanja i sposobnosti učenika. Ipak, to je, za sada, samo plan.
Predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović u razgovoru za Media servis kao otežavajuću okolnost ističe infrastrukturne probleme s kojima se mnoge škole suočavaju.
“Ne prepoznaju se dovoljno ti temeljni problemi, a to je nedovoljna fizička aktivnost i bavljenje sportom kod djece, s druge strane nedostatak infrastrukture i nedostatak kvalitetnog osoblja, odnosno trenera koji bi s tom djecom radili. Vrlo često to sve padne na roditelje i to koliko oni imaju financijskih mogućnosti i koliko mogu sukladno svojim drugim obavezama biti logistika i razvoziti svoju djecu po treninzima.”
Profesor Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Dario Novak za Media servis kaže da kaskamo s infrastrukturom, ali kineziologa, kaže, ima dovoljno. Rješenje vidi, među ostalim, u tendem nastavi kineziologa s učiteljima razredne nastave, kao što već druge zemlje prakticiraju. U suradnji sa Aktivnom Hrvatskom predlažu vježbe uz korištenje školskih stolica koje djeca mogu raditi i na školskom odmoru. Kako bi djeca bila što više tjelesno aktivnija Novak posebno naglašava kako je nužno otvoriti školske dvorane djeci i u slobodno vrijeme.
“Zašto mi stalno spominjemo tu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, zato što je to zapravo jedina obavezna aktivnost sve djece na razini osnovne i srednje škole i zbog toga je to jedini način da se kroz tu obveznu nastavu barem poveća određeni nivo tjelesne aktivnosti djece. Sve ovo što ste vi ste spomenuli i u obitelji i u sportu i u klubovima sve je to na izbor, a onda čim je izbor nemamo dovoljnu količinu tjelesne aktivnosti, pogotovo ta razredna nastava je vrlo vrlo delikatna tema zbog toga što u toj dobi razvijaju i navike.”
Poražavajuća je činjenica da se u Hrvatskoj tek svako četvrto dijete bavi sportom, kaže za Media servis voditelj programa besplatne škole tenisa i predsjednik teniskog saveza Osječko-baranjske županije Vatroslav Šrajer. Upravo je njegov Teniski klub Donji Miholjac svijetli primjer. U njemu djeca treniraju besplatno, i to ne samo iz Donjeg Miholjca, već i djeca iz susjednih naselja, općina i gradova. Prije dvije godine se krenulo s idejom da osim besplatne škole, svako dijete koje dođe na sat dobije i besplatan reket, koji smije zadržati čak i ako više nikada ne dođe na sat. Svi su se vratili na drugi sat, i ostali, kaže Šrajer.
“Sa nekih 20 smo upeterostručili, da smo prešli broj 100 a sada smo na 103 upisana člana i mislim da smo stvarno svijetli primjer kako se treba baviti sportom u Hrvatskoj i što treba djeci omogućiti. Moja osnovna je želja da me kopira cijela Hrvatska. Poruka je to – ljudi nemojte koristi djecu u neke promidžbene svrhe i pričati o tome da svi radite za boljitak djece kada po ovim poražavajućim podacima vidimo da to nije tako, nego stvarno napravite nešto za djecu.”
Klub županija sufinancira, a ujedno su potporu dobili i od resornog Ministarstva. Znači da se može. Al očito dok se čeka buđenje tromog sustava, sve ostaje na odlučnim pojedincima.
