Najviša inflacija u eurozoni dovela je do pitanja hoće li država ponovno intervenirati kako bi olakšala život građanima. Zasad je poznato jedno – Vlada će ažurirati popis proizvoda kojima je cijena ograničena. Za to vrijeme, vladajući podsjećaju građane da mogu kažnjavati trgovce, a ponovno imaju ideju kako uštedjeti.
Inflacija u 2024. – 3%, a prema projekcijama Vlade ona bi u ovoj godini trebala pasti na 2,7%, dok u idućoj na 2,3%. Premijer Andrej Plenković ponavlja da inflacija nije pojela plaće.
“Realna neto plaća po zaposlenom rasla je za 10% u prvih 10 mjeseci 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. A kada gledamo cijeli naš mandat, tada je razvidno da su prosječne plaće u našem mandatu rasle 77%, da su mirovine sveukupna prosječna mirovina rasla 89%, a kumulativna inflacija u tom periodu od nešto više od osam godina iznosi oko 31 do 32%.”
Podsjetio je na mjere koje je Vlada posljednjih godina uvela kako bi se smanjio udar poskupljenja na građane i poduzetnike te pozvao sve aktere na tržištu da budu odgovorni oko formiranja cijena kako one ne bi pridonijele podizanju inflacije. S ciljem smanjivanja troškova života građana idući tjedan bit će objavljen ažuriran popis proizvoda kojima je cijena ‘zamrznuta’. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar potvrdio je da se, na prijedlog domaćih OPG-ova, razmišlja da se s popisa maknu jabuke.
“Dodali bi na tu listu proizvoda određene proizvode koji su u svakodnevnoj upotrebi građana, prehrambene proizvode, a čija cijena je drastično skočila u zadnjih godinu dana.”
Koje proizvode bi trebali dodati na listu pitali smo predsjednicu Udruge za zaštitu potrošača Anu Knežević.
“Tako da se ta lista može proširiti. Rekli smo da može biti više voća i povrća, tjestenine, ali i kruha i pekarskih proizvoda. Nama su se javljali ljudi kada se prešlo na euro da je cijena polubijelog kruha koji se najčešće kupovao, koji je koštao sedam kuna, sada 1,20 ili 1,40 eura. Na popisu nema deterdženata, a mi moramo prati robu, prati suđe.”
Knežević je za Media servis istaknula i problem što pojedini trgovci ‘zamrznute’ proizvode prodaju po većim cijenama. Također je podsjetila na praksu nekih proizvođača koji smanjuju pakiranja proizvoda, a cijene u trgovinama ostaju iste.
“Nama te stope inflacije ništa ne znače, kada ljudima kažete 3,2% ili 4,5%, ovoliko ili onoliko, njima to ništa ne znači. Njima znači cijena u apsolutnom iznosu i to kada vide koliko su platili, a što su za to dobili.”
A kako bi iz trgovina izašli sa što više proizvoda, ministar Šušnjar ima savjet. Naime, istaknuo je da on kao potrošač analizira cijene i proizvode te podsjetio da građani imaju priliku kažnjavati trgovce koji neopravdano podižu cijene. Osvrnuo se na svoje prijašnje izjave da građani sami mogu peći kruh.
“Vjerujte mi ja sam na tu izjavu dobio jako puno pozitivnih poruka, ali i slika od ljudi koji to rade sami doma s izračunom cijena koliko košta napraviti. Dobio sam od prijateljice i prijatelja 50 kiflica koje su napravili za sedam eura. Jedna takva kiflica u pekari košta 1,10 eura.”
Brašno, prašak za pecivo, kvasac, mlijeko, jogurt, jaja, margarin i sol – proizvodi su koji su nam potrebni za napraviti obične kiflice, a iako se recepti razlikuju od osobe do osobe, jedno je sigurno, cijena većine proizvoda je ograničena. Tako bi ušteda na kiflicama koje se rade u domaćoj proizvodnji, prema izjavi ministra, bila 48 eura.