Hrvatska ima nižu stopu inflacije od prosjeka euro područja, cijene hrane stagniraju drugi mjesec zaredom, izvijestili su iz HUP-a. Godišnja stopa inflacije u veljači je nastavlja pad pa je s 12,5 u siječnju pala na 11,7 posto, a cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u veljači bilježe manji rast od svega 0,2% mjesečno. Inflatorni pritisci u Hrvatskoj u veljači su znatno slabiji u odnosu na prosjek euro područja gdje je zabilježen rast od čak 0,8% mjesečno, a cijene hrane, pića te duhana skočile su 1,6% mjesečno.”Zabilježeni pad u skladu je s našim očekivanjima. Iako takozvana prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena po prema uobičajenoj klasifikaciji, cijene hrane, pića i duhana su nepromijenjene na mjesečnoj razini, što je prema našim izračunima i drugi mjesec zaredom slabijeg intenziteta u odnosu na početak prošle godine. Istodobno, cijene usluga su jedva rasle 0,1% mjesečno što, sve u svemu, upućuje da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazuje pogrešnim.
Nakon prosječnih 10,8% u 2022.godini, u 2023. očekujemo pad godišnje stope inflacije na 6,5%. Godišnja stopa inflacije nastavit će padati u narednim mjesecima (ispod 10% u travnju) zahvaljujući padu cijena energenata, povoljnom baznom efektu te jenjavanju inflacije prehrambenih proizvoda.
U ovoj godini također očekujemo pozitivan efekt normalizacije globalnih lanaca nabave, znatno povoljnijih očekivanja kretanja cijena energenata u drugoj polovici godine te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara. Sve spomenuto još uvijek ne znači da je inflacija potpuno savladana s obzirom na kontinuirano snažan rast plaća posebno u uslužnim sektorima, poduprijet obnavljanjem ili jačanjem kolektivnih ugovora u Hrvatskoj te diljem EU.
Također, unatoč trenutnom padu cijena energenata zahvaljujući iznimno blagoj zimi te državnim subvencijama, cijene plina i električne energije su i dalje nekoliko puta iznad razina iz 2021. godine.
Ovo upućuje da energetska kriza nije još prevladana. Rast cijena mnogih proizvoda lani je donekle obuzdan povoljnijim ugovorima za nabavu energenata i sirovina iz prošlih godina, dok su u 2023.godinu mnoge tvrtke ušle sa znatno nepovoljnijim ugovorima za nabavu inputa. Kompanije naravno traže načine kako amortizirati poskupljenja kroz račun dobiti i gubitka, kako ne bi ugrozile tržišnu poziciju, no lani ugovorena poskupljenja u određenoj mjeri ometaju jenjavanje inflacije prehrambenih proizvoda uslijed pada cijena prehrambenih sirovina.”
