Hrvatski sabor izglasao je državni proračun za 2023. godinu. Naime, to je prvi proračun u eurima, njime se predviđaju prihodi države od 24,9 milijardi eura i rashodi od 26,7 milijardi eura te deficit proračuna opće države od 1,6 milijardi ili 2,3 posto BDP-a. U idućoj se godini očekuje i usporavanje inflacije s ovogodišnjih projiciranih 10,4 posto, na 5,7 posto. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
“Utvrđujem da je glasovalo 127 zastupnica i zastupnika. 77 zastupnika je bilo za, 50 je bilo protiv pa je na taj način donesen državni proračun Republike Hrvatske za 2023. i projekcije za 2024. i 2025. godinu.”
Uoči glasovanja oporba je opet oštro kritizirala proračun. Zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček i zastupnica Centra Dalija Orešković.
“Proračun ne nudi ništa novo, osim daljnjih zaduženja Republike Hrvatske u iznosu od 1,8 milijardi eura, što znači da će se Republika Hrvatsku svaki dan zadužiti 37.258,231 kunu. U Slavoniji postoji jedna narodna poslovica koja kaže: ‘Protegni se koliko se možeš pokriti’. Ova Vlada to definitivno ne čini. Moj pokojni djed bi bolje vodio financije od ove Vlade. Troši se iznad svoji mogućnosti, troši se više nego što se ima.”
“Iz ovog proračuna nekako se može zaključiti da do kraja ove godine isplati 238 milijuna kuna MOL-u na ime naknade štete i to na temelju odluke arbitražnog suda u Washingtonu.”
I zastupniku Domovinskog pokreta Davoru Dretaru proračun je upitan. Tvrdi da je jučer saznao da su sredstva za demografiju sasvim dovoljna. “Proračun pokazuje da postoje dvije Hrvatske”, ističe.
“Jedna je ona kojoj je normalno potrošiti 6-7 milijardi novih kuna godišnje uz nefunkcionirajući sustav zdravstva i gledati kako mladi i cijele obitelji odlaze iz Hrvatske. Postoji i druga Hrvatska. Hrvatska koja želi sanirati sustav zdravstva i prebaciti u sustav potpora. U najmanju ruku možemo govoriti o demografskom opstanku Hrtvatske. Vrijeme je da kotač demografije okrenemo u pozivitnom smjeru.”
