Rast BDP-a, veća zaposlenost, duži i zdraviji život, više ulaganja u znanost i obrazovanje, više recikliranja…Ovako bi Hrvatska trebala izgledati 2030. ako je suditi po Nacionalnoj razvojnoj strategiji Hrvatske d0 2030. godine. Od osnutka države, ovo je prvi sveobuhvatni akt strateškog planiranja koji bi Hrvatsku trebao učiniti konkurentnijom na globalnoj razini, a njenim građanima omogućiti kvaliteniji život.
Gdje želimo biti 2030 godine, pitanje je kojim će se u iduća dva mjeseca baviti hrvatska javnost nakon što je u javnu raspravu danas puštena Nacionalna razvojna strategija 2030. Započet 2017., krovni je to strateški dokument za nadolazeće desetljeće u skladu s kojim će morati biti usklađeni svi ostali dokumenti. “Svaka zemlja mora samostalno pronaći način za prilgodbu na globalne trendove”, rekao je premijer Andrej Plenković predstavljajući ciljeve Strategije.
“Prepoznati Hrvatske razvojne potencijale, ublažiti gospodarske i društvene posljedice prouzročene globalnom krizom te potaknuti što brži gospodarski oporavak, osigurati održiv i stabilan razvoj Hrvatske i ovom desetljeću i kontinuirano podizati kvalitetu života naših građana”, kaže premijer.Putem 13 strateških ciljeva trebalo bi doći do, između ostalog, podizanja stope BDP-a po stanovniku te stope zaposlenosti na 75 posto, povećanja izdataka za istraživanje i razvoj te razvoja obnovljivih izvora energije i recikliranja otpada. “Dokument će biti osnovna podloga za transformacijske procese u gospodarstvu i društvu”, kaže ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.
“U jednoj rečenici – Republika Hrvatska u 2030. godini je konkurentna, inovativna, sigurna zemlja, prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve”, kaže Tramišak.
Premijer Plenković pozvao je sve zainteresirane da sudjeluju u javnoj raspravi i svojim prijedlozima daju doprinos ovom dokumentu. Na analizi prijedloga potom će raditi Upravljački odbor za koji je premijer pozvao predsjednika Republike Milanovića da predloži svojeg predstavnika. Milanović pak Plenkoviću predlaže da u Odbor i izvršnu radnu skupinu uključi predstavnike oporbe jer je se radi o dokumentu od nacionalnog strateškog interesa, stoga oko njega treba postići što širi konsenzus. S tim se slaže i oporba. SDP-ovac Peđa Grbin i MOST-ovac Nikola Grmoja kažu:
“Mislim da je onda logično da u Upravljačkom odboru ne sudjeluju samo aktualni predstavnici vlasti, već i predstavnici oporbe, kako bi u sve procese bili uključeni i oni koji danas vode Republiku Hrvatsku, a i oni koji će voditi u budućnosti”, smatra šef SDP-a Grbin.
“Voljeli bismo da se ponašanje Vlade po pitanju uključivanja oporbe oko najvažnijih dokumenata, to ova Strategija svakako jest, promijeni”, dodaje Grmoja.
Oporba je odbijala sastanke, a danas želi sudjelovati, kaže premijer. “Dokument je vani i u javnoj, ali i saborskoj raspravi očekujemo doprinos svih zastupnika”, dodaje. Tomislav Tomašević iz Možemo! pak upozorava:
“Dokumenti koji već dođu u Sabor od strane Vlade vrlo se malo mijenjaju na prijedloge oporbe. Ako već nismo tri godine bili uključeni, bilo bi dobro da budemo uključeni prije nego što se finalizira prijedlog Strategije i uputi u saborsku proceduru. Razvojna strategija i Nacionalni plan oporavka su zadnja šansa da Hrvatska napravi razvojni zaokret”, poručuje Tomašević.
