Zagrebačka gradska oporba izrazila je nezadovoljstvo najavom ukidanja mjere roditelj odgojitelj. S druge strane, iz Gradske uprave poručuju da mjera nije polučila željene rezultate te da je njezino uvođenje od samog početka bilo dvojbeno.
Oporba zagrebačke Gradske skupštine žestoko je kritizirala najavu ukidanja mjere roditelj odgojitelj. Gradska uprava taj je potez najavila uz objašnjenje da mjera koju koristi oko 5.800 roditelja nije dala željeni učinak, a do sada je Grad koštala oko 1,8 milijardi kuna. Za šefa gradskog ogranka HDZ-a, Mislava Hermana, to objašnjenje nije dovoljno.
“Ukidanje je najavljeno s potpuno bizarnim objašnjenjem kako je to bio samo jedan veliki financijski trošak. Što to uopće znači financijski trošak? Ima li demografija u 21. stoljeću u Hrvatskoj pa i u čitavoj zapadnoj Europi svoju cijenu? Mi smatramo da ne. Smatramo da je korist od ovakve demografske mjere bila velika.”
No, statistički podaci pokazuju suprotno. Od uvođenja mjere 2016. godine, broj novorođene djece u Zagrebu zadržao se na otprilike istim ili čak nižim brojkama dok su se troškovi mjere u nekoliko godina popeli s par desetaka na više od 500 milijuna kuna godišnje. Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec to je istaknula kao razlog ukidanja mjere. Herman takvo objašnjenje smatra paušalnim.
“Nama uopće nije jasno o čemu tu gospođa Dolenec govori. Tko je ona da iznosi ovako paušalne ocjene jedne mjere koja će u očaj baciti ne pet tisuća osamsto, ne šest tisuća nego naše projekcije govore gotovo 30 tisuća ljudi u Zagrebu.”
Ukidanju mjere protive se i gradski MOST-ovci. Lovro Marković:
“Gradonačelnik Tomašević je obećao da će svaku kunu koju uštedi na mjeri roditelj odgojitelj usmjeriti na druge mjere koje se tiču obrazovanja, koje se tiču pronatalitetnih politika… Čini se da radi upravo suprotno. Naša je pretpostavka da se na taj način planiraju krpati crne rupe u Zagrebačkom holdingu, u ZET-u.”
Temu je na društvenim mrežama komentirao i saborski zastupnik Bojan Glavašević.
“Korisnici se miču s tržišta rada, a djeca iz vrtića. Natalitet nije porastao. Demografske mjere su osiguranje vrtića, dostupno stanovanje. Ovo nije bila demografska mjera”, zaključio je, između ostalog Glavašević.
Osim ukidanja spomenute mjere, slijedi i smanjenje naknade za novorođenu djecu. Iz Grada poručuju da se ne radi o rezanju to jest da će se na novčanu pomoć za opremu u 2022. potrošiti gotovo isti iznos – 80 milijuna kuna. Napominju i da će većina onih koji će primiti naknadu za 2. i 3. dijete prije toga primiti i veću naknadu za 1. dijete.
