Građanska inicijativa “Želim normalan život u Međimurju” održala je konferenciju za medije na čakovečkom Trgu Republike. Više, Iva Muminović…
Inicijativa “Želim normalan život u Međimurju” predstavila je svoje posljednje aktivnosti. Na samom početku naglašeno je kako inicijativa ni na koji način nije usmjerena protiv romske nacionalne manjine, već je doista inicijativa koja želi normalan i kvalitetan suživot u Međimurskoj županiji. Član inicijative Hrvoje Šlezak rekao je kako je već započelo provođenje konkretnih 7 mjera koje je donijela ministrica Vesna Bedeković sa županima, gradonačelnicima i načelnicima općina s područja Međimurske i Koprivničko križevačke županije u kojima se nalaze romska naselja, te ravnateljima Centra za socijalnu skrb. Iz inicijative smatraju kako uvođenje vaučera nije najsretnije rješenje jer korisnici zajamčene minimalne naknade određene stvari ne mogu kupiti.
“Već danas imamo jednu situaciju da je jedan korisnik htio kupiti lijek za svoje dijete koje ima veliku temperaturu i on to nije uspio napraviti sa narudžbenicom. Naš prijedlog je da se zajamčena minimalna naknada korisnicima dodijeli na neku vrstu kreditne kartice. Svi znamo da je kartično poslovanje dostupno u svim institucijama i ujedno preko takve kartice ne bi bilo moguće podizati gotovinu već bi se njome kupovalo, odnosno platilo sve potrepštine koje su obitelji potrebne.” objasnio je Šlezak.
Šlezak je rekao kako se na sastanku u Ministarstvu razgovaralo i o prijedlogu Inicijative o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. Predlažu da zajamčena minimalna naknada kao dio socijalnih primanja, ne bude trajno rješenje nego isključivo privremena mjera:
“U smislu da se puni iznos može primati prvih 6 mjeseci, a drugih 6 mjeseci da se u određenom postotku umanjuje i da se ukida nakon godinu dana. Dakle to se odnosi isključivo na zdravsteno i radno sposobne osobe.”
Šlezak dodaje kako su predložili i da se svim osobama koje su zavedene u kaznenoj ili prekršanoj evidecniji, zajamčena minimalna naknada isplaćuje u naravi, a ne u novcu. Treća točka koju predlažu je da se javni radovi definiraju kao obaveza primateljima zajamčene minimalne naknade. Dugogodišnji aktivist za romsku problematiku i predstavnik Vijeća romske nacionalne manjine općine Pribislavec Biserko Horvat naglasio je kako su na ovu problematiku upozoravali zadnjih 30-ak godina.
“Mi tražimo samo jedno: da se mladi radno sposobni Romi zapošljavaju jer jedino takvom metodom će se oni poticati na rad. Ujedno, time će se rasteretiti državni proračun i porezni obveznici. Mi jesmo za socijalnu pomoć, ali neka ona bude namijenjena starim i nemoćnim osobama. Ako može kod Vas, Hrvata, ljudi od 40, 50 ili 60 godina raditi, onda i mladi Romi od 20-tak godina mogu privređivati i živjeti od samostalnog rada. Mi želimo promjene, želimo drugi život, dosta nam je toga da nas se tretira kao građane trećeg reda. Mi smo za promjene i mi to želimo.”
Načelnik općine Selnica Ervin Vičević rekao je kako se najprije čeka sastanak s Ministarstvom unutarnjih poslova te Ministarstvom pravosuđa i financija:
“Potrebno je prvo poduzeti korake da se po naseljima provjeri imovinsko stanje nekih osoba te da se provede akcija rješavanja oružja kojeg u pojedinim naseljima ima previše. Jučer smo na sastanku ustanovili da su na neki način sva ministarstva upletena u rješavanje ovih problema.”
Konferenciji su prisustvovali i član Romske udruge Međimurske županije Josip Balog te inicijator prošlogodišnjeg prosvjeda Želim normalan život Alen Pancer.
