· potrebno je zakonodavstvo za sprečavanje hibridnih prijetnji
· 998 slučajeva dezinformiranja u ovoj godini koji se pripisuju Rusiji
· slučajevi stranog uplitanja kroz financiranje političkih stranaka
Vanjsko uplitanje u izbore ozbiljno prijeti europskim demokratskim društvima, a ide u korist antieuropskim, desnim ekstremističkim i populističkim snagama, upozoravaju europarlamentarci.
Pokušaji utjecanja na donošenje odluka u Europskoj uniji prijete europskim demokratskim društvima, upozoravaju zastupnici u rezoluciji koja je u četvrtak usvojena s 469 glasova za, 143 protiv i 47 suzdržanih.
Nejasno financiranje stranaka
Parlament ističe da se strano uplitanje odvija po sustavnom obrascu, putem kampanja na društvenim mrežama, kibernapada na infrastrukturu povezanih s izborima ili financijske potpore političkim strankama. Uoči svih važnih nacionalnih i europskih izbora vrlo često to uplitanje koristi kandidatima koji su protiv EU-a, ekstremističkim i populističkim kandidatima.
Iako države članice potpuno ili djelomično zabranjuju strane donacije političkim strankama ili kandidatima, strani akteri pronalaze načine kako zaobići ta pravila, kažu zastupnici. Kao primjer navode slučaj francuske stranke Front National, kao i medijske izvještaje o Slobodarskoj stranci Austrije, talijanskoj stranci Lega te Leave.eu u Ujedinjenoj Kraljevini.
Snažan porast ruske propagande
Eurozastupnici izuzetno su zabrinuti zbog „vrlo opasne prirode ruske propagande“ koja je glavni izvor dezinformacija u Europi i koja se od siječnja 2019. udvostručila (998 slučajeva) u odnosu na 2018. godinu (434 slučaja).
Zastupnici također oštro osuđuju „agresivno djelovanje” iz neeuropskih zemalja koje pokušavaju ugroziti suverenitet zemalja na zapadnom Balkanu koje se žele pridružiti EU-u, kao i u zemljama istočnog partnerstva.
Kako odgovoriti
Europski zastupnici traže da radna skupina EU-a East StratCom postane trajna struktura sa znatno većim novčanim sredstvima. Pozivaju internetske tvrtke i društvene mreže da surađuju u borbi protiv dezinformacija, pazeći istovremeno na slobodu govora. Od EU-a traže da stvori pravni okvir za suzbijanje hibridnih prijetnji.
Europska unija aktivno se suprotstavlja dezinformacijama od 2015. godine, kada je u Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) osnovana radna skupina East StratCom radi učinkovitog komuniciranja politika EU-a u njezinu istočnom susjedstvu. U listopadu 2018., uoči europskih izbora, Facebook, Google, Twitter i Mozilla, a 2019. i Microsoft, potpisali su Kodeks ponašanja u kojem su se na dobrovoljnoj osnovi složili poštovati standarde za borbu protiv dezinformacija. U prosincu 2018. Europska komisija objavila je Akcijski plan protiv dezinformacija.
Do kraja 2020., u državama članicama treba se održati više od 50 predsjedničkih, nacionalnih, lokalnih ili regionalnih izbora.
