Iako je do sada zahvaljujući cjepivu bio gotovo zanemariv, hripavac se ponovo širi Hrvatskom. Do sada je prijavljeno oko 600 slučajeva zaraze. Koji su simptomi hripavca, može li se liječiti i kako je došlo do epidemije?
“Čula sam da se puno djece zarazilo jer se nije cijepilo. Mislim da bi se trebali cijepit, to je cjepivo koje je u redovnom kalendaru cijepljenja”, rekla nam je jedna od sugovornica, majka maloljetnog djeteta.
“Na taj način ne samo da su ugrozili svoje dijete, nego su ugrozili i njegovu okolinu”, rekla nam je druga sugovornica.
“Čula sam da se jako puno djece zarazilo jer se nisu cijepili i naravno da mislim da bi se trebali cijepit”, rekla nam je sugrađanka.
No, ne misle svi u Hrvatskoj da je djecu potrebno cijepiti protiv hripavca. Crno na bijelo – rastući broj zaraza.
Hripavac je karakterističan po napadima kašlja koji obično završavaju dugotrajnim hripavim udahom. Prenosi se kapljičnim putem. U svom početku ne razlikuje se znatno od drugih akutnih respiratornih infkecija, pojasnila je za Media servis Nataša Ban Toskić iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
“Šmrcanje, blago povišena temperatura i to može potrajati nekoliko dana. Potom počinje intenzivan kašalj koji se pojačava noću, a u napadima kašlja moguće je da osoba i povrati. Naročito je izražen kod vrlo male djece”, rekla je za Media servis predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Nataša Ban Toskić.
Hripavac je najopasniji za najmlađu dob, odnosnu za mlađe od 12 mjeseci, pojašnjavaju nam iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dežurna epidemiologinja Goranka Petrović.
“Radi se o novorođenačkoj i dojenačkoj dobi gdje je klinička slika teža i puno su člešće komplikacije. Od upale uha koja je vrlo česta, do upale pluća. Moguće je i zahvaćanje središnjeg živčanog sustava sa konvulizijama i sa razvojem upale mozga”, rekla nam je Petrović.
Do sada su u Zavodu zaprimili oko 600 prijava hripavca, u čemu prednjače Grad Zagreb i Splitsko-dalmatinska županija. Kako je moguće da je hripavac postaje sve veći problem ako je, zahvaljujući cijepljenju, bio gotovo zanemariv? Upitali smo epidemiologinju Petrović. Razloga je, kaže nam, mnogo.
“Moguće i činjenica da smo imali pandemiju tijekom koje je izostalo ono prirodno prokuživanje kojim bi se prirodnim putem povećala otpornost na bakteriju. Poslije pandemije se krenulo i više putovati pa imamo i migracijske procese. Nažalost, i taj treći faktor je da nemamo dovoljno visoke cijepne obuhvate, naročito u nekim županijama”, rekla nam je Petrović.
Liječiti se može na dva načina.
“Prvo je antibiotik s obzirom da se radi o bakteriji. Drugo je simptomatsko liječenje. Dakle, tu sluz aspirirati, treba možda dati lijekove za proširenje dišnih puteva, nadoknada tekućine…”, rekla nam je Petrović.
Iz KoHOM-a zato upućuju važan apel:
“Apeliramo na sve roditelje da se pridržavaju obveznog kalendara cijepljenja”, rekla je za Media servis Nataša Ban Toskić.
Jer po onoj staroj, bolje je spriječiti nego liječiti.
