Nakon što su objavljeni konačni rezultati popisa stanovništva koji su postavili više pitanja nego što su na njih odgovorili te pobudili sumnje u to jesu li podaci ispravno tumačeni i prikazani Državni zavod za statistiku sazvao je novu konferenciju za medije. Ukratko, razgovor s novinarima se vrtio u krug uz pregršt prepucavanja. Statističari su novinarima pokušali razjasniti konfuziju koja je nastala oko broja katolika dok su im novinari ukazivali na pitanja koja su dovela do pomutnje i potencijalno krivih rezultata.Velika većina ostalih kršćana se izjasnila da pripada katoličkoj crkvi, a oni koji su se samopopisivali su se žurili u ispunjavanju upitinika te nisu detaljno pročitali upute – ovo bi ukratko bio sukus pressice Državnog zavoda za statistiku koja je obilovala sukobljenim mišljenjima DZS-a s jedne i novinara s druge strane.
Načelnica sektora demografskih i društvenih statistika Dubravka Rogić-Hadžalić:
Rogić-Hadžalić: “I dalje stojimo kod toga. Na pitanje o vjeri, ispitanik se slobodno izjašnjava. Mi ne možemo utjecati ili mijenjati njegov odgovor.”
Novinar: “Mijenjate ga postavljanjem sljedećeg pitanja o pripadnosti vjerskoj zajednici.” Rogić-Hadžalić:
“Da, u korelaciji s pitanjem o vjerskoj zajednici razmatranje te teme zahtijeva možda jedan znanstveni rad.
” Novinar: “Znači, tek nakon analize ćemo znati koliko ima katolika?”
Rogić-Hadžalić: “Mi to znamo sada. 79 posto.”
Ništa uspješniji u razjašnjavanju problema s pitanjem o pripadnosti katoličkoj crkvi nisu bili ni ravnateljica DZS-a Lidija Brković niti koordinator Zavoda Damir Plesac.
Brković: “Tri milijuna i 56 tisuća u Hrvatskoj je reklo o pitanje na vjeri da pripada katolicima. Kako su rekli, mi smo tako objavili. Znači, ne mora značiti da je svaka osoba, koja je rekla da je katolik, rekla i da pripada katoličkoj crkvi i obrnuto.”
Novinar: “Sigurno ima i ateista koji pripadaju katoličkoj crkvi.”
Brković: “Pa iznenadili biste se, ali ima.”
Novinar: “Pa ima i klingonaca, ali to su neki ekstremni pojedinci.”
“Recite kako biste vi onda razvrstali osobu koja kaže da je ateist, a da pripada katoličkoj crkvi? Hoću vam reći da on nije katolik nego ateist. Znači on može biti gorljivi ateist, a pripadnik katoličke crkve. Kako vam nije jasno da su ovdje praktički moguća sva križanja. Takvi su bili odgovori.”
Brković je rekla kako će naknadno objaviti detaljne podatke o vjerskim zajednicama.
“Sada smo objavili samo broj osoba koje su se izjasnile na pitanje o vjeri da su katolici. To je tih 79 posto.”
Sve u svemu, ni današnja konferencija za medije nije donijela jasne i razumljive odgovore o popisu stanovništva, a on je, podsjetimo, među ostalim pokazao da je u Hrvatskoj nešto više od 400 tisuća ljudi manje od zadnjeg popisa, da je više žena nego muškaraca te da je broj katolika pao, a broj ateista porastao. Daljnje analize podataka će, nadamo se, ipak biti jasnije.
