Opća skupština UN-a poslijepodne glasuje o rezoluciji kojom se traži proglašenje 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Sam prijedlog je izazvao žestoko protivljenje u Srbiji i Republici Srpskoj.Glasovanju o navedenoj rezoluciji prethodio je snažan otpor Srbije čiji je predsjednik Aleksandar Vučić u New Yorku lobirao na diplomatske saveznike. A poslušajmo što je Vučić ranije rekao:
‘‘Ali ovo se donosi iz dva razloga. Opet je jedan od njih da srpski narod bude kažnjen zbog svoje slobodarske i nezavisne politike, a drugi je razlog da mogu muslimanima diljem svijeta pokazati da usprkos podršci koju su u početku pružali Izraelu, a s obzirom da ne mogu u potpunosti da budu na strani Palestinaca i naroda u Gazi pokažu: evo, našli smo muslimane koje ćemo podržati da vidite da mi nemamo apriori negativan stav prema muslimanima i opet će se kola slomiti na Srbima‘‘.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik otišao je i korak dalje. Iskoristio je taj povoda za odlazak u Srebrenicu odakle je pokušao minimizirati i relativizirati zločin genocida. Ponovio je prijetnju o odvajanju Republike Srpske od Bosne ukoliko rezolucija bude usvojena.
‘‘Bilo je bolnih stvari koje smo prihvatili i mi i oni prije nas i svi predstavnici vlasti, ali to bez opravdanja želim reći da su to bile takve povijesne i političke okolnosti u kojima je međunarodna zajednica nametala svoju volju i bilo je teško i bili ste između toga: Nestati ili ponešto dati. I morali ste ponešto dati da dođemo danas u situaciju da možemo tražiti mirni razlaz i to ćemo pokušati napraviti u narednih par godina jer ovo stvarno ne funkcionira‘‘.
‘‘Rezolucija će proći, naš stav je jasan‘‘, poručio je uoči glasovanja premijer Andrej Plenković, dok je o Dodikovoj najavi rekao:
‘‘Mi smo za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, za poštivanje Dejtonsko-pariškoga mirovnoga ugovora čiji je jedan aneks i ustav Bosne i Hercegovine prema tome naša pozicija jasna. Želimo funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu u koju su sva tri konstitutivna naroda ravnopravna i bili smo oni koji smo se najviše, najangažiranije,najvidljivije, najkonkretnije založili da se donese odluka na razini Europskog vijeća o otvaranju pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju‘‘.
Svoj osvrt dao je i saborski zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalnih manjina Armin Hodžić.
‘‘Nigdje se u ovoj rezoluciji srpski narod ne proglašava genocidnim narodom, Iz Konteksta RH pozdravljam odluku i ističem da mi je zadovoljstvo što je Hrvatska jedna od kosponzora ove rezolucije među 30 i nešto ostalih zemalja koje su joj se priključile na tom putu‘‘.
Kada Hotić iz udruge “Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa” u razgovoru za Media servis kaže da je rezolucija putokaz za buduće generacije i način da se svijet upozna s istinom:
“Jednostavno, istina je takva kakva jest, da se prihvati, da se osudi zločin i da se nađe nekakvo međuljudsko povjerenje, jer mi smo ovdje komšije, mi smo ovdje izmiješani, mi smo ovdje svoj narod. Ni u kojem slučaju ne stavljamo nikakav teret narodima, nego njihovim vođama koji su proglašeni kao ratni zločinci, koji su izvršioci, naredbodavci zločina. ova rezolucija će biti samo pečat na istinu”.
