Središnji dio turističke sezone polako se približava kraju. Iako prema statističkim podacima bilježimo relativno dobar broj dolazaka i noćenja, dio privatnog obiteljskog smještaja ove je godine ostao prazan. Provjerili smo kako je do toga došlo, ali i koje je potencijalno rješenje.
Prema podacima sustava eVisitor u srpnju je zabilježeno 4,67 milijuna dolazaka domaćih i stranih turista, ali i nešto više od 29 milijuna noćenja.
Dosadašnjim rezultatima zadovoljan je resorni ministar Tonči Glavina.
“Imali smo i imamo još uvijek jako dobar glavni dio turističke sezone. Na nivou godine imamo otprilike tri posto više dolazaka, jedan posto više noćenja. U samom mjesecu kolovozu imamo nešto više dolazaka nego u kolovozu prošle godine. Broj noćenja je na razini od prošle godine. Očekujemo snažnu postsezonu i ukoliko realiziramo ta očekivanja uistinu ćemo imati jednu pravu turističku godinu i dokaz da smo postali cjelogodišnja turistička destinacija.”
Upravo cjelogodišnjem i održivom turizmu posvećena je i Vlada Republike Hrvatske.
Premijer Andrej Plenković.
“Predsezona je bila rekordna, očekuje se i odlična postsezona, tako da je koncept cjelogodišnjeg i održivog turizma u Hrvatskoj itekako vidljiv u dinamici ove turističke sezone, a vjerujemo da će prema ovim inicijalnim podacima fiskalizacije i prihodi u turizmu biti itekako visoki i viši nego što je to prošle godine.”
No, stihijski porast broja ležaja u privatnim smještajima nije održiv. Resorni ministar Glavina pojasnio je kako je došlo do toga da su brojni privatni smještajni kapaciteti ove godine ostali prazni.
“Razlog tome je činjenica da svake godine mi na tržište plasiramo veliki broj turističkih ležajeva. Od 2016. do danas broj ležajeva je porastao preko 240.000. Nešto preko 30.000 kreveta svake godine. Taj broj smještajnih kapaciteta raste puno bržom dinamikom nego što raste turistički promet.”
Čelnica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković za Media servis kaže kako se rješenje nalazi u kvalitetnom obiteljskom smještaju s dodatnim sadržajima i angažmanom domaćina. No, tome na put stala je – apartmanizacija, ističe naša sugovornica.
“Sada imamo previše obiteljskog smještaja i ne mogu svi biti jednakomjerno popunjeni kao što je to bilo proteklih godina. Koliko pričam sa iznajmljivačima na dnevnoj bazi, njihov obiteljski smještaj je popunjen čak do kraja desetoga mjeseca. Ali, to su ljudi koji imaju kvalitetan sadržaj, kvalitetnu uslugu i koji su na kraju dana domaćini u turizmu i imaju goste koji im se vraćaju”, rekla nam je Marković.
A to nam potvrđuje i Đurđica, iznajmljivačica apartmana na otoku Hvaru koja je radu s turistima posvetila cijeli svoj život. Popunjenost je, kaže za Media servis, nikad bolja.
“Sve je puno. Sedmi, osmi, cijeli deveti. Počeo je i deseti. Dakle, nije bitan smještaj kao smještaj. Bitan je ‘host‘. Ako je ‘host‘ dobar, onda nema da je sezona loša. Kakav ste gazda prema gostima, takav će vam i biti promet. Onda vam ne pitaju niti pogled, niti centar nego vam se vraćaju i šalju vam druge goste”, rekla nam je Đurđica.
Marković nam stoga pojašnjava viziju turizma u narednim godinama.
“Ovi svi novi koji otvaraju misle da će odmah sutra dobiti goste. To, nažalost, ne ide tako. Moramo biti butique destinacija, pa čak i nešto skuplja destinacija nije problem ako nudite kvalitetu. U ovome trenutku ono što ja tražim i što ćemo raditi na jesen je i nova kategorizacija i prijedlog da se odvoji komercijalni od obiteljskog smještaja. Naravno, sukladno tome ide i porezna politika jednima i drugima. Nijedna cijena gostima nije skupa za platiti ako oni dobiju famozni “value for money” – vrijednost za novac”, zaključila je Marković.
Naredna će godina zaključuje Marković, biti izazovna za sve iznajmljivače privatnog smještaja.
