S nove sjednice Vlade stigli su prijedlozi novih zakonskih rješenja. Jedno od njih odnosi se na izradu Središnjeg registra stanovništva na koji se gleda kao moguće uvodno poglavlje u uvođenju poreza na nekretnine. Ministar financija kaže da taj porez praktički već postoji iako ne nosi taj naziv kao i da će u tom pogledu doći do porezne transformacije, ali da građani ne trebaju brinuti jer ništa neće ići preko noći.
Novim zakonom o registru stanovništva popis stanovništva postaje suvišan. U registru bi trebali biti objedinjeni svi do sad prikupljeni podaci kako bi se znalo tko s kim živi i kakvo im je materijalno stanje.
Zakon je najavio premijer Andrej Plenković.
“To je jedan novi zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano, precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna.”
Detaljnije je objasnio ministar financija Marko Primorac rekavši da, primjerice, prilikom donošenja odluka o paketima pomoći građanima tijekom kriza koje su nas zadesile…
“(…) Nismo imali podatke o tome tko s kim živi u kućanstvu i nismo mogli odrediti ni dohodak po članu kućanstva na adekvatan način niti smo mogli utvrditi, primjerice, potrošnju električne energije po članu kućanstva na adekvatan način što bi bilo primjerenije nego mjere koje smo uvodili odnosno koje su dijelom još uvijek na snazi, a to je da se zapravo po kućanstvu limitira potrošnja električne energije.”
Ukratko, svi do sad prikupljeni podaci o stambenom i dohodovnom statusu građana će biti objedinjeni u Središnjem registru stanovništva koji će s punom primjenom krenuti od lipnja 2026. godine. Komentari na ovu temu stigli su i iz Sabora.
Mostov zastupnik Nikola Grmoja ideju pozdravlja, ali upozorava:
“Imamo neusklađenost baza podataka, imamo ogromne probleme i s popisom birača i stanovništva. To su stvari koje treba rješavati i pitanje je postoji li stvarna politička volja za to. Generalno većina zemalja ide u tom smjeru u kojem ide Vlada.”
Slično razmišlja i Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista.
“(…) Ali prije toga treba riješiti niz drugih stvari, a to je, ja se nadam, i popis birača i sve ostalo kako bismo onda imali relevantne podatke o tome koliko nas je uistinu u Hrvatskoj, a koliko je naših državljana van države.”
Primorac je upitan i je li ovaj registar uvod u porez na nekretnine.
“Moramo demistificirati priču o uvođenju poreza na nekretnine. Hrvatska porez na nekretnine u jednom svom obliku ima. To se zove porez na kuće za odmor.”
Istaknuo je i kako taj porez ima nespretan naziv.
“On mora prije svega promijeniti svoje ime jer sada postoji na neki način možda i dilema kod pojedinaca, ako se radi o porezu na kuće za odmor da li se to odnosi i na stan u centru nekog grada. Odnosi se jer kada čitate zakon piše: građevina ili dio građevine koja se koristi povremeno ili sezonski. Dakle, odnosi se na sve objekte, na sve građevine ili dijelove građevina de facto osim onih u kojima netko živi ili koje je netko trajno iznajmio.”
Ukratko, porez na kuće za odmor će se mijenjati i prilagođavati u narednih nekoliko godina.
