U kopnenom dijelu Hrvatske “malo se lakše diše”, ali visoke temperature i dalje su tu, posebice na području Istre, Kvarnera i cijele Dalmacije. Upravo je za riječku, splitsku i dubrovačku regiju Državni hidrometeorloški zavod izdao crveno upozorenje zbog iznimno visoke temperature. Narančasti alarm izdan je i za područje Knina, dok je za Kvarner, sjevernu, srednju i južnu Dalmaciju izdano žuto upozorenje zbog visokih temperatura. Vruće će biti i u idućim danima stoga je dobro ponoviti da temperature iznad 33 stupnja Celzijusa predstavljaju rizik za zdravlje svih ljudi, bez obzira na dob ili opće zdravstveno stanje. Pri takvim vrijednostima dolazi do određenih promjena i opterećenja u funkcioniranju ljudskog organizma – tijelo se teže hladi, povećava se rizik od dehidracije, toplinskog udara, pogoršanja kroničnih bolesti te drugih zdravstvenih tegoba. Voditeljica Službe za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar Tanja Ćorić u razgovoru za Media servis upozorila je građane da svoje aktivnosti odgode te da je najbolje ne izlaziti iz domova u periodu od 10 do 17 sati.
“To se posebno odnosi na starije osobe. U slučaju izlaska, obavezno treba zaštititi glavu i oči jer te visoke temperature utječu na prvenstveno, preko glave gdje je manja površina, a veća je koncentracija, treba zaštititi pogotovo osobe koje imaju manje kose. Isto tako oči, koje se isušuju i zapravo ta velika svjetlost isto tako oštećuje samo oko.”
Osim toga, doktorica Ćorić poziva i da ne zaboravite na svoje roditelje, djedove, bake, starije susjede te da ih nazovete i podsjetite da piju više tekućine, te nastavlja:
“S obzirom da starije osobe gube taj osjet žeđi – kad nastupi žeđ već nam je možda malo i kasno. Ono što je jako bitno održavati higijenu svoje okoline, isto tako svoju osobnu higijenu s obzirom upravo na te vrućine.”
Mnogi spas od vrućina u svojim domovima nalaze u raznim rashladnim i klima uređajima. No, i tu treba biti oprezan, napominje liječnica.
“Ohladiti, rashladiti prostorije, ali u slučaju da se spremamo izaći, da se pripremamo za izlazak u vanjski prostor onda se preporučuje da se ti rashladni uređaji ugase i da se malo organizam jedno 15-20 minuta pripremi na tu veliku razliku temperaturi. Zbog toga se i savjetuje da ne bi trebala biti veća razlika od sedam stupnjeva između vanjskog i unutarnjeg prostora.”
Ako osjetite umor, slabost ili razdražljivost – to mogu biti prvi znakovi sunčanice ili toplotnog udara. Ako se pritom pojave i grčevi, crvenilo i osoba se prestaje znojiti te dolazi do nesvjestice, najbolje je odmah pozvati hitnu pomoć jer osoba može biti životno ugrožena.
Objašnjava Ćorić i kako nekome pružiti prvu pomoć:
“Najvažnije je osobu skloniti, maknuti s izravne sunčeve svjetlosti, položiti u hlad i početi rashlađivati s oblozima i naravno davati joj, ako je ona u kontaktu, što bi u prvim stadijima ili samo kod sunčanice ona bila u kontaktu, da počne piti i rehidrirati tekućinu.”
Osim unošenja dovoljno tekućine treba voditi računa i o prehrani. Kako prilagoditi svoju prehranu visokim temperaturama za Media servis objašnjava nutricionistica Mirela Marić:
“Konzumirati laganu, lako probavljivu hranu i naravno fokusirati se na svježe voće, povrće, ribu, jogurte i lagane juhe. Jako je važno jesti manje i češće obroke. Jako je važno izbjegavati toplinski tešku hranu, ograničiti pržena masna jela, jako začinjena jela jer oni opterećuju rad našeg organizma. Jako je važan i možda čak i važniji unos tekućine. Nikako ne smijemo čekati da oženimo nego moramo piti kad nismo žedni.”
