Cijene žitarica lete u nebo, a to će u konačnici značiti da...

Cijene žitarica lete u nebo, a to će u konačnici značiti da će poskupjeti apsolutno sve

Podijeli
Foto: Dino Varošanec

Zbog povećanja cijena žitarica, kukuruza, pšenice i soje, hrana bi mogla drastično poskupjeti, što će biti dodatni udar na džepove ionako osiromašenih građana.

COVID kriza donijela je nove trendove na globalnom tržištu, gdje umjesto trgovine dionicama cvjeta trgovina žitaricama, zbog čega cijene lete u nebo. Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), cijene pšenice na razini EU-a u svibnju prošle godine bile su 187,64 eura za tonu, a ove godine u svibnju 222,06 eura. U Hrvatskoj je u tom razdoblju cijena skočila sa 163,99 na 199,29 eura za tonu. Cijena kukuruza u promatranom razdoblju u EU-u narasla je sa 165,64 na 241,55 eura, a u Hrvatskoj sa 143,06 na 196,54 eura za tonu.

RAST CIJENA SIROVINA

Tako je došlo do dramatičnog rasta cijena sirovina na svjetskom tržištu, ali i u Hrvatskoj (žitarice, stočna hrana), dok je nastavljen pritisak uvoza robe (mesa, mlijeka, mesnih prerađevina) po izuzetno niskim, dampinškim cijenama. Ovaj paradoks dodatno ugrožava cijelu stočarsku proizvodnju i plasman mesa i drugih proizvoda, a trenutna situacija zahtijeva i intervenciju Vlade RH i resornog ministarstva – upozoravaju iz Hrvatske poljoprivredne komore.

– U 2021. godini dolazi do velikog rasta cijena žitarica i uljarica i to će imati negativne efekte na rast cijena stočne hrane. Stočna hrana, naročito razne krmne smjese, značajno je rasla cijenom, dok koncentrati imaju istu cijenu, čak poneki i nižu. Tako da je ishrana stoke postala izrazito skupa – objašnjava poljoprivredna konzultantica Zvjezdana Blažić.

Rast cijena žitarica očekuje se i dalje.

Za prognoze cijena najviše se očekuju rezultati koje objavljuje američko Ministarstvo poljoprivrede (USAID). Riječ je o zalihama pšenice, kukuruza i soje u SAD-u, iza čega se krije izvozna potražnja i globalna ponuda sljedeće žetve. Međunarodno vijeće za žitarice (IGC) objavilo je prognozu globalne proizvodnje u sezoni 2021./22. u kojoj navode rekordnu žetvu od 2224 milijarde tona.

– Osim uroda i zaliha, od posebne je važnosti snaga kineskog uvoza, koji ima presudan utjecaj na formiranje cijena na svjetskoj razini – objašnjava Blažić.

– Sektor svinjskog mesa u Kini počinje se oporavljati, ali još uvijek se pojavljuju novi slučajevi afričke svinjske kuge (ASK), što može usporiti napredak njihove proizvodnje. Oporavak od ASK-a u drugim azijskim regijama potrajat će još dulje.

Što se tiče proizvodnih rezultata u RH u ovoj godini, proizvođači su izloženi dosta snažnim klimatskim utjecajima. U ovoj su godini bile specifične vremenske prilike, tako da je vegetacija gotovo svih ratarskih kultura kasnila u odnosu na prethodnu godinu. Zbog već sada izražene suše, kojoj se zasad ne vidi kraja, možemo očekivati značajan pad prinosa u odnosu na prethodne dvije rekordne godine.

Rast cijena žitarica neminovno mora dovesti do rasta globalnih potrošačkih cijena mesa i mesnih proizvoda, pa i mliječnih proizvoda. Zasad se na našem tržištu ne vidi utjecaj rasta na cijene mesa jer su i dalje prisutni viškovi u zemljama EU-a, pa su cijene u nekim kategorijama mesa čak i pale posljednjih mjeseci (primjerice kod svinjetine). Kod govedine se cijene razlikuju ovisno o vrstama mesa, ali tu se ne bilježi značajniji pad cijena – naglašava Blažić.

KLIMATSKE PROMJENE

I dalje glavna neizvjesnost oko cijena proizlazi iz količine zaliha ovogodišnje proizvodnje, koja će biti uvjetovana snažnim klimatskim promjenama diljem planeta te potrošnjom na kineskom tržištu. Zasad bi na našem tržištu, zbog ovakve situacije s cijenama ratarskih proizvoda i cijenama mesa i mliječnih proizvoda, stočarska proizvodnja mogla biti pogođena vrlo velikim ulaznim troškovima te niskom cijenom njihovih finalnih proizvoda.

Na ovo upozoravaju i u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Zvonimir Širjan iz Odbora za tovno govedarstvo kazao je kako se u stočarstvu trenutno bilježe enormni gubici.

– Na takav se način više ne može proizvoditi jer su troškovi proizvodnje otprilike 30 posto veći od cijene po kojoj prodajemo svoje proizvode. Jednostavno nema perspektive s obzirom na ovakvu sušu i cijenu žitarica, koja je u godinu dana otišla gore za 70 posto – istaknuo je.

Igor Rešetar iz Odbora za mljekarstvo također je upozorio na to da “cijene stočne hrane idu u nebo”, a proizvođači su u neizvjesnosti i ne znaju kako će dalje proizvoditi. Stoga od resornog ministarstva traže, kako je rekao, konkretne mjere kako bi se pomoglo stočarskom sektoru, piše Slobodna Dalmacija.

Podijeli