Dok su sve veći globalni izazovi i prijetnje, kada ni jedna zemlja ne može sa stopostotnom sigurnošću reći da je sigurna, iz Vlade poručuju – Hrvatska je među najsigurnijima u Europi i svijetu. Više puta tu rečenicu izgovorio je i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kojega smo u Intervjuu tjedna Media servisa pitati zašto je to tako. Osvrnuo se Božinović i na međuvršnjačko nasilje u zemlji, ali i na druge aktualne teme u resoru, u Hrvatskoj i svijetu. S ministrom je razgovarala Andrea Marić.
Dronovi nepoznatog podrijetla jučer u Münchenu, zračna luka više sati zatvorena. Prije toga upadi u zračni prostor Poljske, Danske, Estonije, Rumunjske… Na summitu Europske političke zajednice u Kopenhagenu ponovilo se da se protiv Europe vodi hibridni rat. Upitali smo ministra jesmo li mi spremni za ovaj način borbe.
‘‘Spremamo se zajedno sa svima. Mi smo dio tog kolektivnog Zapada i kolektivne sigurnosti. Ako pogledate što su te zemlje učinile u ovoj situaciji, zatvorili su aerodrome. Ono što je bitno da se o tome počne razgovarati. O dronovima pričati ne znači samo priča o dronovima. Poanta je tko to radi i zašto to radi, a ja na sve to kažem Europa mora biti jedinstvenija, mora ulagati u svoju sigurnost i to je jedino rješenje‘‘.
Dodao je da treba pravno i zakonodavno riješiti stvari da se ti dronovi koji naruše zračni prostor neke zemlje i ruše. Istaknuo je da je Europa za Rusiju ipak veći izazov od SAD-a i da bi neki akteri izvana Europu željeli vidjeti razjedinjenu. Upadi dronova u članice NATO-a, rat u Ukrajini, rat na Bliskom istoku, kada sve to uzmemo u obzir pojasnio nam je i više puta ponavljanju izjavu da je Hrvatska među najsigurnijima u Europi i svijetu. ‘‘Mi se tu pozivamo na međunarodna istraživanja‘‘, kaže ministar.
‘‘Koja Hrvatsku gotovo redovito svrstavaju u sam svjetski vrh. Recimo prema Eurostatovu istraživanju iz 2023. godine Hrvatska je najsigurnija država članica Europske unije. Ali to ne znači, daleko od toga da se i mi ne susrećemo sa svim izazovima s kojima se susreću i ostale države i članice Europske unije i Europe i svijeta. Nema apsolutne sigurnosti‘‘.
Vlada u Sabor upućuje konačni prijedlog Zakona o obrani kojim se od iduće godine ponovno uvodi obavezni vojni rok. U kontekstu nedavno održanog prosvjeda u organizaciji Centra za ekonomsko obrazovanje kojim se htjelo ukazati da bi naknade za dobrovoljno služenje trebale biti znatno veće i da bi tako privukli više dobrovoljaca, nego što ćemo dobiti obaveznim služenjem za nedostatne naknade, ministar kaže da ćemo na ovaj način:
‘‘Imati puno veći broj nego što bi te naknade privukle. To bi značilo profesionalizaciju. Pa nitko ne stvara profesionalnu vojsku od svih mladih ljudi, ali biti obučen za ne daj Bože situaciju, to je nešto sasvim drugo‘‘.
Ovog tjedna obilježen je Dan policije, u Saboru je predstavljeno Izvješće o radu policije u 2024., jučer se raspravljalo o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice. A veći dio saborske rasprave vodio se u smjeru povećanog broja maloljetničkog kriminaliteta za 19,4 posto. Ministar nam je prije svega otkrio što je policija poduzela oko jučerašnjeg slučaja međuvršnjačkog nasilja ispred Trgovačke škole u Zagrebu.
“Privedeno je četvero maloljetnika. Jedan je počinitelj koji je zadržan u istražnom zatvoru. Što se tiče ostale trojice, dva su pomagača i jedna također maloljetna osoba koja je taj video sadržaj zapravo širila, čime je dodatno viktimizirala žrtvu‘‘.
Kada je u pitanju vršnjačko nasilje u Dubravi gdje je održan i prosvjed, a roditelji i organizatori su iznijeli zahtjeve, prije svega da se spusti malodobna granica za odgovaranje maloljetnika pred zakonom na 12 godina, da odgovaraju i roditelji i da se policija vrati na ulice. Božinović naglašava važnost međuresorne suradnje od škola, zdravstvenog sustava i socijalnih službi, a najčešće se samo policiju kritizira.
‘‘Zato što je policija ta koja se vidi, a sve ovo drugo se ne vidi, a to je puno važnije,. Najveći dio tih problema, pogotovo maloljetničkog kriminala dolazi iz obitelji. Također škola mora dati svoj doprinos, socijalne službe moraju dati doprinos, moraju se ojačati kako bi pronalazile, detektirale obitelji u riziku kako bi im se pomoglo. Ja uvijek govorim kad dođe do policije to znači da su brojne instance prije policije zapravo zakazale‘‘.
Organizatori prosvjeda u Dubravi su najavili i ako im iz Vlade ne odgovore na zahtjeve, da će doći na Markov trg pred Banske dvore.
‘‘Djeca su u pitanju. Treba tome pristupiti malo šire. Imate dijete koje je počinitelj, imate dijete koje je žrtva. Naravno da je žrtva – žrtva, ali u toj dobi i počinitelj je žrtva. Ako je netko u petom, šestom razredu sposoban raditi takve stvari, trebamo vidjeti gdje je uzrok. Je li rješenje kao što sam čuo u ovim prosvjedima da se čak i mlađe osobe do 12 godina šalju u zatvore? Ja mislim da nije‘‘.
Kratko je komentirao i stabilnost vladajuće većine u Saboru s obzirom na to da je podignuta optužnica protiv bivšeg ministra poljoprivrede Josipa Dabre s kojim u Saboru imaju potrebnih 76 ruku.
‘‘Nije i neće biti‘‘.
– 76 ruku imate u svakom slučaju?
‘‘Apsolutno‘‘.
Vlada je rebalansom proračuna izdvojila sredstva za trajni godišnji dodatak na mirovine za sve umirovljenike, ali su predstavnici umirovljeničkih skupina i stranaka razočarani jer će za izračun osnovice biti samo 6 eura po godini staža. Božinović kaže da je ministar financija uložio jako puno truda:
‘‘Da Hrvatska ne prijeđe onu mastrišku granicu deficita iznad 3 posto, jer to onda opet izaziva lančanu reakciju i na kreditni rejting i na poskupljenje svega. Tako da se to uspjelo, dakle ostali smo negdje na 2,9%, a svako daljnje povećanje bi ugrozilo taj kriterij koji je važan za stabilnost ekonomije u Hrvatskoj, a onda i za standard‘‘.
Komentirao je i kritike na EU uredbu kolokvijalno nazvanu ‘chat control‘, odnosno izjave oporbenih političara da će se na ovaj način omogućiti masovno skeniranje privatne komunikacije građana i masovno nadziranje, a sve pod izgovorom da je to alat kojim bi se sprječavalo i suzbijalo seksualno zlostavljanje djece. SDP je najavio i educiranje građana po trgovima na ovu temu i zatražio da se Hrvatska na razini Unije usprotivi ovoj uredbi.
‘‘O tome nema govora. Meni nije jasno zašto se iz cijele ove priče inzistira na nečemu čega nema, zaboravlja se nešto što bi nam svima trebalo biti na prvom mjestu, a to je kako zaštititi djecu. Ovo što Hrvatska pregovara danas zajedno s drugim državama članicama je nešto što smo zajedno svi jednoglasno odlučili u vrijeme dok je Odbor za unutarnju politiku vodio gospodin Hajdaš Dončić‘‘.
Upozorio je da je zabilježeno 63 milijuna slika i videozapisa seksualnog iskorištavanja djece na svijetu kao i da je broj prijavljenih slučajeva od 2010. do prošle godine došao s milijun na 20 milijuna.
‘‘Sve to nam daju provajderi i pružatelji usluga poput Googlea, Applea, Whats Appa. Dakle oni to već rade na dobrovoljnoj osnovi. Jedina razlika u ovoj uredbi je to što kad je Europa u pitanju mi tražimo da to rade zato što to moraju raditi, dakle propisano. Postoji odredba da to ne može i neće utjecati u toj uredbi na razbijanje takozvane enkripcije‘‘.
Više od trećine djece u Hrvatskoj je izloženo elektroničkom nasilju, upozorio je Božinović za kraj.
