Što je Hrvatska poduzela u borbi protiv koronavirusa od siječnja do kolovoza ove godine i je li to bilo dovoljno, tema je o kojoj se raspravljalo u Saboru. Dok resorni ministar tvrdi da se poduzelo sve što se moglo, oporba smatra kako se podbacilo. Ministar zdravstva Vili Beroš prilikom predstavljanja Izvješća Vlade o učinku mjera, ustvrdio je kako su poduzeli adekvatne mjere i uvijek ih temeljili na mišljenju struke.
‘‘Teško je bilo u kontekstu ove nove globalne krize dati nekakav univerzalan, savršen odgovor i njega nema. Vidimo da su različite mjere u različitim državama polučivale različite rezultate. Mislim da smo se u Hrvatskoj dobro nosili s mjerama, da su one bile balansirane, da su omogućavale suživot s virusom, očuvanje gospodarstva i najbolji primjer za to su dvije turističke sezone koje su bile više nego uspješne‘‘.
No, zastupnici su pronašli brojne mane. Mostovac Miro Bulj ministru zamjera što su epidemiološke mjere u nekim slučajevima bile političke motivirane.
‘‘Kakve su bile mjere, ministar je dokaz da je on mogao biti na brodovima u zagrljaju i raditi selfije sa estradnim zvijezdama, dok se u isto vrijeme pozivalo mlade da drže razmak, da čuvaju starije, a u isto vrijeme kad smo zabranili kretanje, bilokakve manifestacije, u najtežem tom vremenu su bili dozvoljeni stranački skupovi, slavlja predizbornih pobjeda u središnjici HDZ-a. To su bile strašne poruke‘‘.
Potegnulo se tu i pitanje COVID potvrda koje su svojevremeno izazivale podjele u društvu. Beroš je kazao da je u tom trenutku to bio jedini način suživota s virusom.
‘‘Pobrinuli smo se da one ne budu diskriminatorne jer su se one mogle dobiti na temelju preboljenja, cijepljenja ili testiranja. Nije bilo prisile na cijepljenje ili na bilo što drugo. To je jedan savršeni element koji je u datom trenutku odigrao ekstremnu ulogu i bio je široko prihvaćen. Stoga problematizirati to je doista neutemeljeno‘‘.
Procijepljenost u Hrvatskoj, iako je naručeno 19,2 milijuna doza, nije dostatna. Dok neki misle da je niskoj procijepljenosti uzrok loša kampanja cijepljenja, Marijan Pavliček iz redova Hrvatskih suverenista smatra da je stvar u samom cjepivu.
‘‘Neki dan u EP-u na pitanje europarlamentarnog zastupnika izvršnoj direktorici Pfizera je li Pfizer cjepivo testirano prije nego što je stavljeno za zaštitu daljnjeg širenja virusa, odgovor je bio da nije. To samo potvrđuje da su ta cjepiva vrlo loša, da nisu doprinijela suzbijanju ove Covid pandemije, a to potvrđuju i ove brojke gdje je u tri mjeseca umrlo više onih koji su cijepljeni i oboljeli od onih koji se nisu cijepili‘‘.
HDZ-ovac Željko Reiner odgovorio je Pavličeku da su priče da statistički podaci nisu točni glupost te stao u obranu učinkovitosti cjepiva.
‘‘Da se slučajno nije naručilo dovoljno cjepiva i da slučajno se nisu mogli cijepiti svi koji su se željeli cijepiti, a sjetimo se prvih tjedana i prvih mjeseci kad je vladala histerija za time tko se cijepio, tko se preko reda cijepio, tko se uspio cijepiti, a tko nije, a da nije bilo cjepiva opet bi sve bilo izrazito loše. A posebno je suluda tvrdnja da su ta cjepiva loša‘‘.
Na ruku nam ne ide ni činjenica da smo peti u Europskoj uniji po broju umrlih od Covida. Beroš je upitan je li otkriveno u čemu se pogriješilo i zašto je tome tako.
‘‘U Hrvatskoj je bilo puno preminulih, međutim, moramo sagledati globalni aspekt, moramo sagledati demografsku strukturu naših stanovnika, dob, imate recentne statističke podatke koji ukazuju koliko smo staro društvo, pogledajte i komorbiditete koji su prisutni u našem društvu. Postotak cijepljenja je apsolutno nedostatan, a ako se kompariramo sa zemljama koje su postigle veći opseg cijepljenja, apsolutno ne prolazimo dobro. Stoga je i dalje važno naglašavati važnost cijepljenja‘‘.
A upravo je cjepivo glavno oružje kojim će se u budućnosti nastaviti borba protiv Covida, istaknula je državna tajnica Marija Bubaš te pojasnila kako je trenutno aktualan pristup cjeloživotnom cijepljenju.
‘‘Naravno da ćemo se prilagođavati kako se i proizvođači prilagođavaju novim varijantama ako one budu i novim prilikama, ili bolje rečeno neprilikama, ako se u njima zateknemo. Ono što treba, a što će se postići reformom, to je da se podiže razina zdravstvene pismenosti, pa se nadam da ćemo tu zapravo bolje osvješćivati pojedince koji su u rizičnim skupinama o potrebi cijepljenja‘‘.
