Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavilo je četiri nova pravilnika kojima se želi unaprijediti sustav stambenog zbrinjavanja, upravljanja zgradama i vođenja evidencija o zajednicama suvlasnika i upraviteljima. Tim povodom potpredsjednik Vlade i resorni ministar Branko Bačić održao je konferenciju za medije, istaknuvši da se radi o važnim iskoracima u regulaciji sektora koji izravno utječe na svakodnevni život građana.
Ministar graditeljstva Branko Bačić podsjetio je da je su krajem prošle godine donijeli Zakon o upravljanju i održavanju zgrada u RH. Prvi je to zakon koji regulira pitanje upravljanja u 35 godina hrvatske samostalnosti. “Nedostakak zakonske reguliranosti doveo je do činjenice da su višestambene zgrade u RH neodržavane i da se njima loše upravljalo,” pojašnjava Bačić koji je potom krenuo u razjašnjavanje četiri nova propisa. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra upravitelja zgrada o kojemu će brinuti Državna geodeteska uprava.
“On praktično predstavlja prvu bazu upravitelja zgrada u Republici Hrvatskoj. Mi do danas nismo imali evidenciju koliko uopće u Hrvatskoj ima upravitelja zgrada. Tu će se voditi osnovni podaci o upravitelju zgrade, podaci o zgradama kojima on upravlja i ugovori sa zajednicom suvlasnika i rješenja tamo gdje su oni i prinudni upravitelji.”
Upis upravitelja u ovaj registar je pretpostavka upisa zajednice suglasnika u kojoj su suvlasnici stanova koji će sada postati pravna osoba.
“Svaki će upravitelj dobiti svoj registracijski broj u tom istom registru upravitelja i ukoliko dolazi do bilo kakvih promjena između zajednice suvlasnika i upravitelja tu je promjenu upravitelj dužan dostaviti ovom registru u roku od osam dana.”
Potom je objasnio Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra zajednice suvlasnika kojemu je cilj unaprijediti evidenciju suvlasnika kako bi se unaprijedilo praćenje njihovih prava i obveza. Ove zahtjeve i kompletnu proceduru provodi upravitelj zgrade:
“U registru će se voditelj svi podaci o toj zajednici suvlasnika, naziv, dakle, naziv je u stvari adresa, adresa višestambene zgrade, primjerice zajednica suvlasnika Savska cesta 41 – to je naziv i sjedište te iste zajednice suvlasnika. OIB će dobiti Državna geodetska uprava nakon što se podnese zahtjev od strane Porezne uprave. Dakle, Porezna uprava će svakoj zajednici suvlasnika dodijeliti OIB i znat će se tko je njihov predstavnik.”
Dijelovi ovog registra će se koristiti za novi model popisa stanovništva. Potom je objasnio što donosi novi Pravilnik o kućnom redu u zgradama. On je najviše zainteresirao javnost, bilo je preko 600 komentara. Upravitelj zgrade obvezan je ga je objaviti kako bi bio dostupan svim stanarima, a on uključuje opća i posebna pravila:
“Opća pravila su ona koja proizlaze iz samog pravilnika, ali smo mi gotovo u svim člancima tog istog pravilnika omogućili da zajednica suvlasnika svojim međuvlasničkim ugovorom, svojim odlukama, propiše i određena odstupanja od onoga što je pravilnik rekao, ako to dogovori natpolovična većina svih suvlasnika. Tu smo bili dosta fleksibilni. Mi smo propisali ono što su opća pravila, ali odstupanja od tih općih pravila se mogu dogoditi, ali moraju biti propisana. To su ta posebna pravila koja će biti objavljena na toj oglasnoj ploči.”
Propisan je način korištenja zajedničkih prostora u zgradi, propisana je dopuštena razina buke u posebnim dijelova zgrade.
“Našim pravilnikom smo spriječili skupljanje otpada u posebnim dijelovima zgrade, satnicu kućnog mira kao i odstupanje u iznimnim slučajevima i opet ćemo to omogućiti zajednici suvlasnika da se tom odlukom nadpolovičnom većinom propišu tu satnicu, obvezu vlasnika stanova koji iznajmljuju svoje stanove te druga pitanja.”
Za kršenje kućnog reda sama zajednica suvlasnika propisivat će opomenu i naknade za korisnike zgrade koji se ne pridržavaju kućnog reda. Također, jedno od važnijih pitanja je i Pravilnik o potporama za stjecanje prve stambene nekretnine. On predstavlja nastavak provedbe Nacionalnog plana stambene politike, a izrađen je u suradnji s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretnina.
Podsjetimo, potpora se dodijeluje državljanima RH koji prvi put rješavaju svoje stambeno pitanje, a mlađi su od 45 godina.
“Podnositelj zahtjeva koji je platio porez na dodanu vrijednost za kupnju ili tijekom gradnje svoje neke prve stambene nekretnine ima pravo na povrat 50 % plaćenog poreza na dodanu vrijednost za sve kupoprodaje koje su ovjerene i nakon 1. siječnja 2025. godine što znači da smo mi zakonom omogućili retroaktivnost.”
Dakle, svi koji imaju potpisan i ovjeren ugovor kod javnog bilježnika nakon 1. siječnja moći će zatražiti od Agencije 50 posto plaćenog poreza na dodanu vrijednost. Podnositelj koji je platio porez na promet nekretnina za prvu stambenu nekretninu ima pravo na isplatu potpore u visini plaćenog poreza na promet nekretnina. Zahtjev se podnosi Agenciji za pravni promet s potpisanom dokumentacijom.
“Ukoliko je osoba sama u kućanstvu onda on kad kupuje stan propisana mu je kvadratura do 50m² kvadratnih. No, kako je teško u Hrvatskoj baš naći na tržištu prikladan stan od 50 kvadrata mi smo propisali i maksimalno dopuštenu kvadraturu do ispunjenja uvjeta do 75m². Dakle, 50% možete kupiti veći stan od onoga koji je zakonom propisan, ali to samo znači da ulazite u sustav povrata potpore, ali će vam se u tom slučaju isplatiti povrat PDV-a do 50m².”
Primjerice, za tri osobe propisana kvadratura stana je 80m², ali odstupanje je do 120m². Kod kuća je kvadratura za 50 posto veća. Drugi kriterij je prosječna cijena po metru četvornom i to bez PDV-a koju je za Ministarstvo utvrdio Ekonomski institut za svaku jedinicu lokalne uprave ponaosob.
“Neovisno o tome koliko ste vi stan platili – ta cijena se može isplatiti ukoliko nije veća od 50 % prosječne cijene. Ako vama stan, kao samcu, iznosi 50m², odnosno 75 kvadrata – vi upadate u ovaj naš Pravilnik i zakon i vama će biti isplaćena potpora, ali ako ste kupili stan od 160 kvadrata, a samac ste, taj građanin ne ostvaruje pravo na povrat.”
Tako je prosječna cijena kvadrata bez PDV-a u Požegi primjerice 978 eura, a u Dubrovniku 3600 eura. Kada je riječ o Zagrebu, definirali su cijene po svakoj katastarskoj općini jer cijena u centru grada nije ista kao u primjerice Markuševcu. U centru grada prosječna cijena kvadrata ja 3051 euro:
“Sada ono što je važno – na ove cijene još dodajemo 50 %. Ako je netko u centru, 50% to je znači 4600 eura – preko toga nema. Ako je netko kupio skuplju nekretninu nema povrata, potpore od 50 posto pri plaćanju PDV-a.”
Uskoro će na stranici Ministarstva i APN-a biti objavljen i kalkulator tako da će svatko moći izračunati koliki će biti iznos subvencije ovisno o broju članova i prosječnoj cijeni. Bačić je ponovio i da Nacionalni plan stambene politike već polučuje rezultate. Naime, u Hrvatskoj ima 600 tisuća praznih stambenih jedinica.
“Mi ćemo pratiti koliko je iz mjeseca u mjesec i na kraju godine broj stanova u dugoročnom najmu u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini. Zasada smo dobili podatke koje jedan komercijalni portal objavljuje na kojemu je utvrđen značajan porast i u Zagrebu i u Splitu, Zadru, Dubrovniku i Šibeniku. To je za prva četiri mjeseca veliki broj da bi to bio slučaj jer je promatrano razdoblje isto.”
Svi ranije spomenuti pravilnici na snagu stupaju iduće srijede, a kada je riječ o zatjevu za povrat sredstava odmah će prema redoslijedu zaprimanja krenuti povrat. Ravnatelj Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Dragan Hristov:
“Sljedeću srijedu Pravilnik stupa snagu i zakon znači sljedeći dan mi možemo započeti zaprimati sve zahtjeve. Prve isplate nakon obrade, mi upućujemo Ministarstvu na plaćanje i onda oni imaju određeni rok da to reguliraju.”
