Zaoštravaju se odnosi između Europe i SAD-a. Američki predsjednik Donald Trump ponovio je svoje pretenzije na pripajanje Grenlanda, a za one koji se s time ne slažu najavio je dodatne carine. Europa traži način kako odgovoriti Trumpu, a bivši hrvatski ministri vanjskih poslova za Media servis ističu – najvažnije je jedinstvo.
Američki predsjednik Donald Trump ne odustaje od ideje da preuzme Grenland, opravdavajući to potrebama nacionalne sigurnosti. Na TruthSocialu je objavio: “NATO već 20 godina govori Danskoj da mora ukloniti rusku prijetnju s Grenlanda. Nažalost, Danska po tom pitanju nije učinila ništa. Sada je vrijeme i to će biti učinjeno.”
Pretenzije na Grenland Trump je izrazio i u bizarnom pismu upućenom norveškom premijeru u kojem u vezu dovodi očuvanje mira s činjenicom da on nije dobio Nobelovu nagradu.
“Dragi Jonase, s obzirom na to da je tvoja zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir za to što sam zaustavio 8 i više ratova, više ne osjećam obvezu razmišljati isključivo o miru… Zašto Danska uopće ima pravo vlasništva? Riječ je samo o tome da je ondje prije stotinu godina pristao jedan brod, ali i naši su brodovi tamo pristajali. Učinio sam više za NATO nego bilo koja druga osoba od njegova osnutka, a sada bi NATO trebao učiniti nešto za SAD.”
Za osam zemalja koje su se usprotivile američkom pripajanju Grenlanda, pa i poslale svoje vojnike na otok koji formalno pripada Danskoj, Trump je s početkom veljače najavio dodatne carine od 10 posto. Za šefa danske diplomacije Larsa Løkkea Rasmussena – nedopustivo.
“Ideja da možete odabrati određene zemlje i nametnuti im carine nije moguća u svijetu u kojem živimo. Mi smo u EU i stoga EU mora odgovoriti.”
Na meti novih Trumpovih carina našla se i Norveška čiji je šef diplomacije Espen Barth Eide poručio:
“Stajalište Norveške ostaje isto. Nećemo dopustiti da budemo prisiljavani i takva vrsta prijetnji neprihvatljiva je među bliskim saveznicima.”
Da neće stajati prekriženih ruku poručila je i švedska ministrica financija Elisabeth Svantesson.
“Ne možemo stajati i češkati se kao odgovor na ovo. Moramo se oduprijeti jer je ovo razina kakvu nikada prije nismo vidjeli.”
U obranu skandinavskih stale su i druge europske zemlje. Na popisu za dodatne carine našlo se i Ujedinjeno Kraljevstvo, a britanski premijer Keir Starmer nakon telefonskog razgovora s Trumpom istaknuo je:
“Carine nisu ni u čijem interesu. Želim izbjeći carinski rat. Učinit ću to sam obećao – surađivat ću i s našim europskim saveznicima i s američkim predsjednikom Trumpom.”
Na meti carina nalazi se i dio zemalja Europske unije zbog čega je za srijedu sazvan hitan sastanak Europskog vijeća. Razmatra se aktivacija tzv. “trgovinske bazuke” koja bi Uniji omogućila nametanja niza trgovinskih protumjera. Podršku ideji dao je njemački ministar financija Lars Klingbeil:
“Nećemo dopustiti da nas se ucjenjuje. Europa će dati jedinstven i jasan odgovor. Trenutno s našim europskim partnerima pripremamo protumjere u slučaju da predsjednik Trump ostane pri svojim prijetnjama carinama.”
Najavu dodatnih carina zajedničkom su izjavom osudile i druge zemlje s popisa, među kojima i Francuska, Nizozemska i Finska koje upozoravaju da prijetnje carinama vode u opasnu silaznu spiralu. Iz Europske komisije zato ističu – prioritet je dijalog.
Šefica EU diplomacije Kaja Kallas:”Ako je sigurnost Grenlanda ugrožena, to možemo riješiti unutar NATO-a. Carine bi mogle osiromašiti i Europu i SAD te potkopati zajednički prosperitet.”
Na deeskalaciju je pozvala i hrvatska Vlada. Da Europa sada mora biti jedinstvena poručili su u razgovoru za Media servis bivši ministri vanjskih poslova Vesna Pusić i Miro Kovač.
“To je jedini način na koji se Europa može od ove napasti u ovome času sačuvati i obraniti. Tu nema po mome mišljenju uopće druge mogućnosti nego da se Europa vrlo jasno postaviti zajednički i naprosto zajedno progura tu cijelu situaciju.”
“Da, Europa bi se trebala postaviti snažno, jedinstveno, pokazati jednu otpornost, pokazati da želi s Amerikancima biti zajedno u toj jednoj transatlantskoj zajednici, ali da ne da na se, da pazi na svoje dostojanstvo.”
Hoće li Europa biti jedinstvena pokazat će sastanak Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu na kojem se očekuje i dolazak Donalda Trumpa.
