Rijetko je selo u Međimurju koje nema Prvomajske ulice. S obzirom na važnost ovog radničkog praznika u bivšem sustavu, ta činjenica ne iznenađuje; no, jeste li znali da je slavlje vezano uz prvi svibnja još mnogo, mnogo starije?
U mnogim zemljama sjeverne hemisfere održavaju se (ili su se održavali) folklorni festivali koji uključuju podizanje “majske motke” koja se kod nas zove “majga” ili “najga”. Često se, kao dio obreda, pleše oko majge (koju se u Engleskoj, primjerice, naziva “maypole”) u čast proljeću, prirodi ili nekom od božanstava proljeća ili plodnosti. Naravno, ovi običaji danas opstaju samo u tragovima budući da su mnoge potisnuli kasniji kršćanski obredi i vjerovanja.
U slučaju Međimurja, mještani tragaju za najvišim relativno tankim stablom (poput johe, međimurskog naziva “jalsa”) koje mogu pronaći; tom se drvetu obreže vrh te ga se ukrašava raznim trakama, vrpcama i sličnim dekoracijama. Često se i dva takva drveta vežu te se između njih stavlja nekakav natpis. U dvadesetom stoljeću svadbe su se često održavale u svibnju, pa se počelo takve majge koristiti na ulazu u dvorište u kojem se održavala svadba. Natpis između majgi u tom bi slučaju slao poruku: “Dobro došli, dragi gosti!”
Osim spomenutog značenje, riječ “najga” može se koristiti i za granicu. Ova je upotreba vjerojatno mlađa, a o njoj nam svjedoči međimurska fraza “na najgi sam”, što se koristi kad je netko u labilnom stanju – pod utjecajem alkohola, ako pati od mučnine ili vrtoglavice i slično. Jedna teorija kaže da je ova fraza nastala kod starijeg značenja riječi – nije teško, naime, zamisliti da je netko od slavljenika pod utjecajem vina došao na ideju popeti se na najgu, što sigurno nije slavno završilo…
Druga teorija kaže da je majga predstavljala granicu između neba i zemlje; zato se tražilo visoko drvo, kako bi bilo što bliže nebu, a ukrasi su trebali udobrovoljiti božanstvo. Kasnije se najgom počelo označavati i prirodne granice, pa bi onaj tko je “na najgi” doslovno na granici i malo nedostaje da prevagne na jednu stranu…
U svakom slučaju, i Praznik rada i staro prvomajsko slavlje lijep su dio tradicije koji nam omogućavaju da malo predahnemo od zauzetih radnih dana. Pripazite, doduše, da ne biste pretjerali i ostali “na najgi”, piše regionalni.
