Suradnja Grada Čakovca, Udruženja arhitekata Međimurja i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otvorila je niz pitanja o budućnosti grada, njegovu prostoru, stanovanju, prometu i identitetu.
Kako bi Čakovec mogao izgledati za dvadeset ili trideset godina? Na koji način odgovoriti na izazove suvremenog stanovanja, prometnog povezivanja i prenamjene postojećih gradskih prostora? Kako uskladiti daljnji razvoj grada s njegovim identitetom i vrijednim međimurskim krajolikom? To su samo neka od pitanja na koja su odgovore, odnosno moguće smjerove promišljanja, ponudili studenti Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji su radovi predstavljeni na izložbi „Čakovec – Mjerila grada“ otvorenoj u petak u prostoru Metalske jezgre u Čakovcu.
Izložba je rezultat suradnje Grada Čakovca, Udruženja arhitekata Međimurja (UAM) i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a predstavlja svojevrsnu završnicu opsežnog jednogodišnjeg akademskog istraživanja. Tijekom dva semestra akademske godine 2025./2026. 130 studenata prve godine diplomskog studija arhitekture i urbanizma bavilo se Čakovcem, njegovim prostornim posebnostima, razvojnim potencijalima i izazovima. Od velikog broja nastalih projekata za izložbu je odabrano četrdesetak reprezentativnih radova, koji su predstavljeni i u pratećoj publikaciji.
Grad promatran kroz različita mjerila
O posebnosti projekta, njegovu opsegu i važnosti cjelovitog promišljanja gradskog prostora govorila je Dora Ramušćak, savjetnica za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Čakovca i jedna od autorica izložbe. Istaknula je kako je suradnja trajala tri godine, a njezina je posebnost u tome što su studenti tijekom cijele akademske godine istraživali isti grad, postupno prelazeći od širih urbanističkih vizija do konkretnih arhitektonskih rješenja. “Ovo je izložba četrdesetak selektiranih radova, iako se temama vezanima uz Čakovec bavilo više od 130 studenata, što je rezultiralo velikim brojem projekata. Posebnost suradnje je u cjelovitom promišljanju prostora kroz različita mjerila. Studenti su imali priliku grad promatrati kao složeni i povezani sustav, od širih razvojnih vizija do detaljnih projektantskih promišljanja pojedinih lokacija i građevina.“ naglasila je Ramuščak.
Pritom je zahvalila studentima, profesorima, mentorima, asistentima, koordinatorima kolegija i svim suradnicima koji su sudjelovali u realizaciji projekta, kao i svima koji su pridonijeli pripremi izložbe i publikacije. Posebno je istaknula doprinos dizajnera Andrije Mundića, Metalske jezgre, zaposlenika Grada Čakovca, Upravnog odbora UAM-a i Državnog arhiva u Varaždinu.
Četiri radionice, četiri pogleda na budućnost grada
Profesor Krunoslav Šmit s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu podsjetio je kako je suradnja s Gradom Čakovcem i Udruženjem arhitekata Međimurja započela razgovorima o mogućnostima uključivanja akademske zajednice u promišljanje budućeg razvoja grada. Tako je Čakovec postao zajednička tema za 130 studenata, koji su tijekom dva semestra sudjelovali u četiri projektne radionice – dvije urbanističke i dvije arhitektonske.
Pritom je istaknuo kako je Čakovec grad čiji se prostorni identitet još uvijek može relativno lako sagledati kao cjelina. Upravo ta njegova mjerljivost i preglednost predstavljaju svojevrsnu prednost, ali istodobno otvaraju niz važnih urbanističkih i razvojnih pitanja, karakterističnih i za znatno veće gradove. Među njima posebno se ističu demografske promjene, prometna povezanost, valorizacija industrijskog nasljeđa, odnos grada prema okolnom prostoru te usklađivanje razvoja izgrađenog prostora s vrijednostima međimurskog krajolika. Rezultat je velik broj istraživanja i projektnih prijedloga koji obuhvaćaju različita prostorna i programska pitanja.
Prvi zadatak, „Prostorna vizija razvoja Grada Čakovca“, bio je usmjeren na najšire prostorno mjerilo. Studenti su analizirali grad i njegovu okolicu te promišljali moguće smjerove razvoja u idućih 20 do 30 godina, predlažući različite vizije njegova budućeg izgleda i funkcioniranja.
Drugi projekt, „TransStan“, bavio se stanovanjem i novim mogućnostima korištenja postojećih prostora i građevina. U središtu istraživanja bila su pitanja kako se potrebe stanovanja mijenjaju zajedno s društvom te na koji način stambena arhitektura može postati pokretač preobrazbe pojedinih dijelova grada.
Treća tema bio je multimodalni prometni centar na području Starog hrasta. Riječ je o prostoru velikog potencijala, ali i niza prometnih i prostornih izazova. Studenti su istraživali mogućnosti boljeg povezivanja različitih oblika prometa, željezničkog i autobusnog kolodvora te sjevernog i južnog dijela grada, koje danas razdvaja željeznička pruga. Pritom je prometno čvorište promatrano ne samo kao mjesto presjedanja nego i kao potencijalni novi javni prostor i važan dio budućeg gradskog središta.
Četvrti projekt, „Lice grada“, odnosno projektiranje višenamjenske javne građevine, usredotočio se na arhitektonski identitet grada. Kroz prijedloge sportske i višenamjenske građevine studenti su istraživali kako arhitektura javne namjene može pridonijeti oblikovanju javnog prostora, stvaranju novih mjesta okupljanja i jačanju identiteta Čakovca.
Prema riječima profesora Šmita, upravo je povezivanje različitih mjerila najveća vrijednost cijelog projekta. “ Važno je razumjeti kako se odluke donesene u jednom mjerilu odražavaju na druga mjerila i zašto grad uvijek treba proučavati kao cjelinu, a ne kroz pojedinačne zahvate koji nemaju veze sa širim kontekstom.“, istaknuo je.
Naglasio je i kako predstavljeni radovi nisu gotovi planovi ni projekti prema kojima bi se sutra moglo početi graditi. Riječ je prije svega o istraživanjima, prijedlozima i različitim pogledima na moguće oblike razvoja Čakovca. Neki su vrlo konkretni i razrađeni do detalja, dok su drugi namjerno provokativni, kako bi potaknuli raspravu i otvorili pitanja koja se u svakodnevnoj praksi možda ne stignu dovoljno temeljito razmotriti.
Sloboda istraživanja i propitivanja postojećih rješenja, smatra Šmit, jedna je od najvećih vrijednosti studentskog rada. Čakovec je pritom poslužio kao stvarni urbani laboratorij u kojem su studenti mogli istraživati konkretne probleme, ali i prepoznati potencijale grada.
Stručno promišljanje kao temelj dugoročnog razvoja
Predsjednica Udruženja arhitekata Međimurja Marija Dekar istaknula je kako je upravo UAM bio inicijator povezivanja Grada Čakovca i Arhitektonskog fakulteta, u okviru sporazuma o suradnji s Gradom. Ocijenila je kako je nastala vrijedna baza stručnih promišljanja koja može imati dugoročnu važnost za razvoj Čakovca. Naime, studentski radovi i prijedlozi nastajali su u akademskom okruženju, bez neposrednog opterećenja rokovima, financijskim ograničenjima i drugim pritiscima s kojima se gradska uprava svakodnevno susreće. “Planiranje grada izuzetno je kompleksan zadatak, a odluke su, naravno, uvijek na Gradu. Međutim, ako postoji dovoljno opsežna baza stručnih promišljanja koja nisu opterećena svakodnevnim ograničenjima, donošenje odluka i usmjeravanje razvoja grada mogu biti dugoročniji i održiviji.“ poručila je Dekar.
Dodala je kako je sada na Gradu, uz podršku Udruženja arhitekata Međimurja, da analize, koncepcije i pitanja otvorena studentskim radovima prepozna i iskoristi u budućem planiranju. Posebno je istaknula aktualnost takvog promišljanja u kontekstu izrade izmjena i dopuna prostornog plana Međimurske županije te drugih planova i razvojnih strategija.
„Grad Čakovec najprije cijeni ljude, a potom prostor“
Izložbu je otvorila gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, koja je zahvalila Arhitektonskom fakultetu, Udruženju arhitekata Međimurja, profesorima i studentima na uloženom trudu i novim pogledima na razvoj grada. Istaknula je kako Čakovec, unatoč svojoj veličini, ima niz prostornih izazova. Grad je u velikoj mjeri izgrađen, prostorno ograničen i opterećen različitim sadržajima, zbog čega je važno pravodobno promišljati njegove buduće potrebe i mogućnosti. “Grad Čakovec najprije cijeni ljude, a nakon toga prostor. Mislim da je krajnje vrijeme da o njemu detaljnije promišljamo, a upravo nam je to omogućio Fakultet. Čakovec je prostorno već dosta izgrađen i skučen, a drago mi je da ste odabrali lokacije koje treba dodatno razraditi, doraditi i promisliti.“ kazala je gradonačelnica.
Posebnu vrijednost studentskih prijedloga vidi u činjenici da su grad promatrali ljudi koji u njemu ne žive i nisu opterećeni lokalnim navikama, dugogodišnjim odnosima i ustaljenim načinom razmišljanja. Takva vanjska perspektiva, smatra Cividini, može otvoriti drukčije mogućnosti i ponuditi ideje koje stanovnici možda ne primjećuju jer su svakodnevno dio prostora koji promatraju. Naglasila je i kako je ovakav način rada istodobno vrijedan oblik učenja, jer studentima omogućuje susret sa stvarnim prostorom i njegovim problemima, a Gradu donosi nove ideje i dodatnu stručnu podlogu za buduće odluke.
Čakovec kao prostor za nove ideje i razvojne vizije
Izložba „Čakovec – mjerila grada“ nije samo pregled studentskih radova, nego i dokument jednogodišnjeg istraživanja u kojem su se akademsko znanje, lokalno iskustvo i stvarne potrebe grada susreli u zajedničkom promišljanju budućnosti.
Četrdesetak izloženih projekata tek je reprezentativan izbor iz mnogo opsežnije produkcije. Iza njih stoje stotine prostornih analiza, idejnih rješenja i projektantskih istraživanja, ali i vrijedno iskustvo studenata koji su tijekom cijele akademske godine imali priliku upoznati jedan grad i promatrati ga iz različitih perspektiva.
Najvažniji doprinos projekta možda je upravo u tome što ne nudi jedno konačno rješenje, nego otvara prostor za razgovor o tome kakav Čakovec želi biti u desetljećima koja dolaze. Pitanja stanovanja, prometa, industrijskog naslijeđa, javnih prostora i odnosa prema okolnom krajoliku nadilaze granice pojedinačnih projekata i postaju dio šire rasprave o kvaliteti života i održivom razvoju grada. Suradnja Grada Čakovca, Udruženja arhitekata Međimurja i Arhitektonskog fakulteta tako je stvorila vrijednu podlogu za buduće planiranje, ali i pokazala koliko uključivanje mladih stručnjaka i novih perspektiva može obogatiti promišljanje lokalne zajednice.
Svečanom otvorenju izložbe uz gradonačelnicu Grada Čakovca Ljerku Cividini i zamjenicu gradonačelnice Lanu Remar bili su nazočni brojni zainteresirani posjetitelji, ljubitelji arhitekture i predstavnici stručne javnosti kao i brojni profesori i profesorice Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, među kojima su bili Juraj Glasinović i Krunoslav Šmit, te predsjednica Udruženja arhitekata Međimurja Marija Dekar.
Izložba u prostoru Metalske jezgre otvorena je za posjetitelje do 21. studenoga, a svi zainteresirani imaju priliku upoznati se s predstavljenim projektima i vizijama te iz prve ruke vidjeti kako studenti arhitekture i urbanizma zamišljaju budućnost Čakovca.
