Ispred novootvorene megafarme za tov pilića u Velikom Pažutu održana je konferencija za medije na kojoj su predstavnici okolišnih udruga i lokalnih građanskih inicijativa upozorili na pogubne utjecaje intenzivnog uzgoja peradi na prirodu, vode i život lokalne zajednice.
Prosvjednu akciju organizirali su Zelena akcija, Prijatelji životinja, Greenpeace International te lokalna građanska inicijativa Legrad – Donja Dubrava.
Predstavnici udruga istaknuli su kako je farma u Velikom Pažutu tek jedna od ukupno 24 planirana projekta megafarmi i klaonica u četiri hrvatske županije, protiv čije se izgradnje građanski pokret bori već dvije godine. Argumentiranim pritiskom udruga i javnosti dosad je zaustavljena realizacija 12 takvih projekata.
Prijetnja za „Europsku Amazonu”
Farmi u Velikom Pažutu nedavno je započela s pokusnim radom, a ako dobije uporabnu dozvolu, u njoj će se godišnje uzgajati čak 1,8 milijuna pilića. Aktivisti upozoravaju na izuzetno osjetljivu lokaciju na kojoj se farma nalazi.
Predstavnica građanske inicijative Legrad – Donja Dubrava, Kristina Pongrac, naglasila je da se farma nalazi unutar UNESCO-va Rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav, prvog petodržavnog rezervata biosfere u svijetu. Osim toga, okružena je s još sedam zaštićenih područja, među kojima su tri područja mreže Natura 2000 te mađarski Nacionalni park Dunav – Drava, udaljen svega dva kilometra.
„Ovdje je riječ o povezanom riječnom sustavu koji prelazi županijske i državne granice. Svaka ozbiljna stručna procjena morala bi obuhvatiti kumulativne i prekogranične utjecaje. Dokumentacija ove farme propustila je obraditi ključne faktore poput utjecaja na okolna zaštićena područja, blisku farmu Eko Kotor, novu trafostanicu te zbrinjavanje otpadnih voda i stajskog gnoja”, upozorila je Pongrac.
Smrad, nelegalno odlaganje otpada i nepovjerenje u institucije
Stanovnici okolnih naselja već osjećaju posljedice pokusnog rada. Smrad s farme širi se i do dva kilometra udaljenosti, a mještani se žale na povećan promet, oštećenja privatne imovine i javne infrastrukture. Zabilježeno je i nepropisno deponiranje stajskog gnoja te piletine s vidljivim porijeklom na području značajnog krajolika rijeke Mure.
Dora Sivka, predsjednica Zelene akcije, osvrnula se na nedovoljnost i manjkavost postojećih studija utjecaja na okoliš: „Studije utjecaja na okoliš pune su rupa ne objašnjavaju na koji će se način vršiti monitoring niti kako će se skladištiti otpad. Prava šteta ovakvih postrojenja je kumulativna i vidljiva tek za 5 do 10 godina. Nijedna studija ne procjenjuje dugoročno taloženje fosfata, nitrata, antibiotika i sredstava za dezinfekciju u tlu i vodi. Čak i na razini jedne godine provjere su nedovoljne, a strateška procjena dugoročnih utjecaja uopće ne postoji”.
Aktivisti su upozorili i na problem takozvanog „pokusnog rada”, koji prema zakonu može trajati do dvije godine. Tijekom tog razdoblja investitori mogu raditi u punom kapacitetu i ostvarivati profit, dok lokalna zajednica nema uvid u dokumentaciju niti mogućnost pravovremene reakcije.
„Megafarma je megazlo”
Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja skrenuo je pozornost na uvjete u kojima se perad uzgaja te na patnju životinja u zatvorenim hangarima bez prirodnog svjetla i zraka: „U samo jednom hangaru natrpano je nekoliko desetaka tisuća ptica. To su bića koja osjećaju bol baš kao i mi. U nešto više od mjesec dana ta bića moraju dosegnuti masu od 2,5 kilograma, do te mjere da im kosti pucaju na putu do klaonice. Sva ta patnja prelazi na okoliš, na divlje životinje i na ljude. Kada vladajuće institucije šute, onda smrdi. Nećemo dopustiti da Hrvatska postane smetlište Europe radi tuđeg profita”.
Podršku lokalnom pokretu dao je i Daniel Nyitrai iz organizacije Greenpeace International, naglasivši kako ovo nije izolirani lokalni problem, već dio globalne krize prehrambenog sustava. Istaknuo je da se industrija mesa nekontrolirano širi diljem svijeta od Meksika i Španjolske pa sve do obala Drave zagađujući vodu, zrak i zaštićenu prirodu.
Fotogaleriju pogledajte ovdje: https://radio1.hr/protiv-megafarme-u-velikom-pazutu/
