Saborska rasprava o konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, koji je u raspravu poslana po žurnom postupku, krenula je zahtjevima za staku. IDS-ov Dalibor Paus, Mostov Božo Petrov, i Možemova Jelena Miloš obrazložili su zašto:
“Zato što smatramo da je neprihvatljivo da se sada na mala vrata poništava sve ono što je 2022. kada smo donosili ovaj Zakon bio glavni cilj istoga. Neprijavljen radnik na puno radno vrijeme, odnosno na radno vrijeme koje zaista radi, isplata plaće na ruke ili neisplata plaće za nekakav rad koji je napravljen.”
“Kojim moralnim pravom ova Vlada, koja godinama čini pošten rad skupljim, težim, nesigurnijim, je došla ovdje danas glumiti zaštitnika rada.”
“Tražimo da se novčane kazne ne računaju u fiksnom iznosu nego da se novčane kazne za neporijavljeni rad računaju kao postotak godišnjih prihoda. Vrlo jednostavno. Oni koji imaju više, trebaju platiti više.”
HDZ-ov Marin Piletić stao je u obranu zakona iz resora kojemu je nekada bio na čelu:
“Klub HDZ-a traži stanku kako bi hrvatsku javnost osvijestio što je to Vlada i parlamentarna većina činila u suzbijanju neprijavljenog rada čitav niz godina. Nećemo ići dalje u prošlost od 2020. kada je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti definiran i nacionalni program suzbijanja neprijavljenog rada, i definirano donošenje po prvi put u hrvatsko zakonodavstvo ovakvog jednog zakonskog propisa.”
Oštro mu je uzvratio Mostov Božo Petrov:
“Vi pod izlikom kažnjavanja tih koje ste već mogli kazniti po postojećim zakonima, kažnjavate osamdeset tisuća paušalaca i dižete im za četristo posto namete i mi smo svi budale. Samo vi znate što treba raditi i što je ispravno. Pedeset tisuća potpisa vam je već smišljeno, skupljeno i dano. To ste vi.”
A ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić predstavio je konačnu verziju Zakona. Prepoznajući širu društvenu štetnost nepoštivanjem ovog zakona uskraćuje se pojedinca u njegovim pravima zaključio je, stoga su prvi puta propisana rješenja inspekcije i sankcioniranja poslodavaca koji koriste neprijavljeni rad i to proporcionalno broju radnika.
“Propisane su obvezne prijave radnika po službenoj dužnosti, potom obveza isplate medijalne plaće radniku, kao i obveze uplate svih doprinosa i poreznih davanja, a poslodavci koji ne koriste prijavljeni rad javno su objavljeni u znak upozorenja radnicima koji traže posao.”
Prateći sve češće neprijavljivanje radnika koji rade preko digitalnih radnih platformi također se regulira:
“Uspostavljen je informacijski sustav jedinstvene elektroničke evidencije rada kao alat koji će pomoći inspekciji rada u detektiranju nepravilnosti i daljnjem procesuiranju.”
Marin Živković iz Možemo osvrnuo se na probleme u HZZO-u:
“Spomenuli ste u svom govoru da je nikada niža stopa nezaposlenosti. Spomenuli ste i da mjere HZZ-a dobro funkcioniraju. Međutim, moram vas onda pitati kako je onda moguće da u trenutku takve niske nezaposlenosti HZZ gubi sredstva za provođenje svojih mjera. Naime, govorimo o jednokratnim isplatama koje su naprasno krajem prošle godine ukinute.”
Nino Raspudić pitao je ministra što je sa utvrđenim prekršajima koji su do sada pronađeni i postoje li kazne za počinitelji.
“Izneseni su podaci o broju postupanja, tj., utvrđenih slučajeva neprijavljenog rada. 1953 neprijavljena radnika. Je li državni inspektorat koji je postupao u ovim predmetima prosljeđivao svoja utvrđenja nadležnim državnim odvjetništvima. Imate li kakve podatke o pokrenutim kaznenim postupcima.”
Ministar mu je odgovorio:
“Što se tiče daljnjih postupanja, sukladno zakonu, prosljeđuju se svi podaci nadležnim tijelima. Jesu li svi proslijeđeni državnom odvjetniku zaista sada ne mogu reći. Riječ je o prekršajnim postupcima.”
Jelena Miloš iz Možemo upitala je ministra hoće li se kazne prilagođavati veličini i zaradi firme, ili će mali obrti imati iste kazne kao velike tvrtke. Ministar je kazao kako taj prijedlog neće prihvatiti jer mali obrtnici koji ne prijavljuju radnike većinom ne prijavljuju velik postotak zaposlenika, dok velike firme ne prijavljuju u razini statističke pogreške. Božo Petrov oštro je reagirao na predloženi okvir Zakona:
“Lažni okvir koji danas ova Vlada nudi: Ili ste za ovakav Zakon koji Vlada nudi, ili ste za rad na crno. I to je manipulacija i to je politička prečica kojom se svaka ozbiljna rasprava pretvara u neku moralnu ucjenu.”
