Dok se čeka reforma obrazovanja, a tehnološki razvoj donosi promjene koje je teško pratiti, Hrvatska je na rekordnom uvozu radne snage. Kako bi pratili trendove Europske unije, kada je cjeloživotno obrazovanje u pitanju, HUP nastavlja s programima vaučera za obrazovanje odraslih.
Sjesti u školske klupe u 30-ima ili 40-ima za neke je nezamislivo, no za neke normalna stvar – takvih je u Hrvatskoj samo 18,5%. Tržište rada zahtjeva nove vještine i znanja, a sve je više poslova koje nitko ne želi raditi. Važnost reforme obrazovanja i zamjenu nerelevantnih kurikuluma naglasila je glavna direktorica HUP-a Irena Weber i upozorila da je uvoz stranih radnika – vatrogasna mjera.
“Ta mjera neće i ne može zamijeniti domaćeg radnika, obrazovanog, kompetentnog, motiviranog domaćeg radnika.”
A istraživanja pokazuju da problem neće stvarati samo nedostatak radne snage, nego i promjena trendova – zbog tehnološkog razvoja u idućih pet godina nestat će 8% trenutnih radnih mjesta, a zamijenit će ih čak 14% novih. Zbog toga je HUP nastavio s kampanjom obrazovanja odraslih kroz besplatne vaučere koje uz Hrvatsku, ima samo Francuska.
Predsjednik HUP Udruge poslodavaca u obrazovanju Mislav Balković:
“Bez značajnog ulaganja u promjene znanja i vještina doći će do gubitka kompetentnosti i gubitka konkurentnosti, odnosno zapošljivosti jednog dijela radnika.”
Vaučere je do sada iskoristilo gotovo 40 tisuća osoba, nešto više žena od muškaraca, a većinom se radi o osobama između 35 do 50 godina iz većih županijskih središta.
Dopredsjednik HUP Udruge poslodavaca u obrazovanju Marko Jurakić:
“Svjedoci smo toga da u manjim sredinama imamo jednu popriličnu uspavanost mladih ljudi i da je ovo nešto što bi svakako djelovalo na to da ih potakne da se školuju i da uz stjecanje novih kompetencija dođu do novih radnih mjesta i da ožive nekakav svoj radni potencijal.”
Važnost cjelogodišnjeg obrazovanja za dugoročnu konkurentnost i produktivnost naglasio je i državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja Ivan Vidiš koji je istaknuo da trenutno imamo 333 različita programa.
“Međutim, to su tisuće programa diljem Hrvatske, praktički u svoj ustanovi ili školi stranih jezika, praktički na svakom fakulteta imamo neki obrazovni program. To nam je jako bitno zbog korisnika jer želimo imati upliv u tržište rada u cijeloj Hrvatskoj. Zaposleni u pravilu koriste malo složenije programe.”
Programi traju od nekoliko tjedana do godinu dana, a raspon je širok – od učenja hrvatskog jezika, preko umjetne inteligencije do digitalnih i zelenih programa.
Ravnatelj HZZ-a Ante Lončar:
“Negdje od 75-80% je bilo zaposlenih osoba, a ostatak su nezaposlene. Kada gledamo najveći broj su digitalne vještine, zatim zelene vještine i deficitarni su tu programi. Najveći interes su pokazali za internetski marketing i brendiranje, ali primjerice pomoćnik u nastavi je druga po zanimljivosti.”
Svi zainteresirani se za vaučere mogu prijaviti preko web stranice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
