Na današnji dan prije 29 godina, Hrvatska vojska je u vojno-redarstvenoj operaciji ‘‘Oluja‘‘ oslobodila Knin, oslobodila oko 11 tisuća četvornih kilometara, u hrvatski ustavno-pravni poredak vratili cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije. Kruna svih bitki bila je uvertira i u nekoliko narednih pobjeda naše vojske u kojima su stvoreni uvjeti za početak mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja u siječnju 1996. godine.Vojno-redarstvena operacija ‘‘Oluja‘‘ počela je u zoru 4. kolovoza 1995. godine. Duž fronte duge 630 kilometara, od Zapadne Slavonije pa do juga Dalmacije, Hrvatska vojska, pripadnici HVO-a i policije, napali su takozvanu Republiku Srpsku Krajinu iz trideset pravaca. Sat za satom nizali su pobjede i probijali se prema granicama s Bosnom i Hercegovinom. A na današnji dan prije 29 godina, oslobodili su Knin. Pripadnici Puma, a zatim i Paukova, prvi su se popeli na Kninsku tvrđavu i skinuli neprijateljsku zastavu. Tadašnji zapovjednici 4. i 7. brigade, Damir Krstičević i Ivan Korade:
‘‘Dalje u oslobađanje naše zemlje‘‘, rekao je Krstičević. ‘‘Isto tako, čekamo zapovijedi našeg vrhovnog zapovjednika dr. Franje Tuđmana‘‘, poručio je Korade. Podno Kninske tvrđave uslijedilo je veselje hrvatskih vojnika. Njihove prve, emotivne reakcije su zabilježene, pa poslušajmo arhivske snimke:
‘‘Ovo je nešto najviše što čovjek može doživjeti u životu, makar tako ja mislim, a sigurno i ovi suborci ovdje oko mene‘‘.
‘‘Sad kad smo ovo napravili, osjećam se sretan i zadovoljan i mislim da su ispunjeni svi moji snovi kad sam krenuo 1991. u rat‘‘.
‘‘Iskreno rečeno, prije godinu dana nisam se nadao, ali zadnjih par mjeseci sve je bilo jasno‘‘.
‘‘Ovo je fenomenalno, ovo je trenutak koji smo mi kao hrvatski vojnici prvi čekali, a vjerujem i cijela Hrvatska‘‘.
Dan nakon oslobođenja u Knin je stigao i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Poljubio je hrvatsku zastavu- prizor koji se svima urezao u pamćenje, te nakon poljupca poručio:
‘‘Zastava ovdje znači dovršenje djela uspostave slobodne, nezavisne Hrvatske‘‘.
Dva dana kasnije kod Toputskog, tadašnjem pomoćniku načelnika Glavnog stožera generalu Petru Stipetiću predao se pukovnik Čedo Bulat, zajedno s cijelim kordunskim korpusom koji je brojio pet tisuća vojnika. ‘‘Oluja‘‘ je tom predajom formalno završila, a oslobođeno je oko 11 tisuća četvornih kilometara zemlje te je spojen hrvatski sjever i jug.
‘‘Konačni rezultat je kompletna predaja kordunskog korpusa i dogovor da svi vojnici i civili koji žele napustiti Republiku Hrvatsku odu iz Republike‘‘.
Unatoč pozivu državnoga vrha da ostanu, prostor koji su četiri godine držali pobunjenici napustilo je više od 100 tisuća Srba, procjene su UNHCR-a. VRO ‘‘Oluja‘‘ trajala je 84 sata. U akciji čija se taktika izučava u vojnim školama u SAD-u, sudjelovalo je oko 200 tisuća hrvatskih branitelja. Život za slobodu dalo je njih 239, 1430 osoba je ranjeno, a dvoje branitelja je nestalo. No, ne smiju se osim vojnog dijela, zanemariti diplomatski napori koji su prethodili realizaciji same operacije. Međunarodno priznanje RH, prihvaćanje Vanceova plana i dolazak UNPROFOR-a u Hrvatsku…Nakon četiri godine, nakon toliko izgubljenih života – slomljena je ideja Velike Srbije. Oni koji su preživjeli strahote, obranili ognjišta, vratili su se svojim rodnim grudama, a njihovi najmiliji i ponosni građani dočekali su ih diljem Lijepe naše.
‘‘Hrvatska, Hrvatska‘‘, skandiralo je mnoštvo.
