Hrvatska slavi Dan državnosti. Spomen je to na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine. Prigodno su ga obilježila izaslanstva Hrvatskoga sabora i Vlade, a i ove se godine otvorilo pitanje datuma proslave.
Državni vrh predvođen predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem i premijerom Andrejem Plenkovićem položio je vijence i zapalio svijeće kod Spomenika domovini.
“33 godine nisu puno, ali su ogromno razdoblje u povijesti hrvatskoga naroda. Sloboda, demokracija, međunarodno priznanje, oslobađanje okupiranih područja u Domovinskom ratu i pobjeda hrvatskoga naroda protiv velikosrpske Miloševićeve agresije – sve su to ključne stečevine i temelji suvremene i slobodne hrvatske države”.
“Postali smo dio svega onoga o čemu smo sanjali krajem 80-ih i početkom 90-ih godina. Hvala svima koji su sudjelovali u tom projektu. Vjerujem da smo ispunili ono što se očekivalo, sada u idućoj fazi treba raditi na jačanju standarda hrvatskih građana, moramo unaprijediti naš zdravstveni i pravosudni sustav, i rješavati ono što je najveće i najteže pitanje, a to je demografija. Pred nama su novi izazovi, ali ponosni na ono što smo ostvarili hrabro idemo dalje”.
Na zagrebačkom Kaptolu nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je misu za Domovinu.
“Država je takva kakve su obitelji i pojedinci iz kojih je sastavljena kao tijelo od udova. Ako grijesi i opačine rastaču obitelji, grijesi i opačine rastaču državu i narod. Ako kreposti cvatu u obiteljima, cvatu i društvu, odnosno narodu, reći će naš blaženi Alojzije Stepinac”.
Dan državnosti i ove je godine ostao u sjeni pitanja tko ga je došao, odnosno nije došao obilježiti. Iz redova opozicije stigli su mahom zastupnici desnog političkog spektra, a protokol je još jednom zaobišao i predsjednik Republike Zoran Milanović koji se ne slaže s datumom proslave. Premijer Plenković:
“Ja mislim da je to sramotno. Kakav je to predsjednik Republike koji ne poštuje Dan državnosti vlastite države? To je temeljno pitanje bez ikakve dileme. Mislim da je to slučaj bez presedana. Imam sad već i dosta godina, a i dosta iskustva i ne znam ni za jednog drugog državnika, a pogotovo na tlu Europe, koji ne respektira Dan državnosti svoje države”.
Nedoumice oko datuma komentirali su i saborski zastupnici Stijepo Bartulica iz Domovinskog pokreta i Karolina Vidović Krišto iz stranke Odlučnost i pravednost:
“Ja mislim da je jako važno njegovati tradiciju i po mom osobnom mišljenju trebali smo se od početka držati ovog datuma, ne mijenjati”.
“Sustavno mijenjanje državnih blagdana kroz noviju hrvatsku povijest imalo je očito jasan cilj da se vode rasprave oko toga koji je pravi, koji je krivi, umjesto da se štuje domovina kako je to u drugim europskim, odnosno svjetskim državama”.
Dan državnosti obilježen je diljem Hrvatske. Na Kleku je u znak sjećanja na poginule i umrle branitelje zapaljeno 125 signalnih baklji. Vijenci su položeni u Zadru, Vukovaru i u Zagrebu, gdje je Kravat pukovnija održala tradicionalnu smjenu straže. Hrvatski Dan državnosti slavio se i na granici Sjedinjenih država i Kanade, odnosno na slapovima Niagare koji su prigodno bili osvijetljeni bojama hrvatske zastave, a diljem Hrvatske osvanuli su i plakati s porukom “Hvala, Hrvatska!”, čime je Dan državnosti Hrvatskoj čestitala i Ukrajina.
