Žene i muškarci nisu ravnopravni, poruka je koja se iz godine u godinu 8. ožujka šalje diljem Hrvatske povodom Međunarodnog dana žena.
Međunarodni dan žena obilježava se od početka 20. stoljeća kao dan kojim se diljem svijeta slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola te borba za jednakost, pravo glasa i emancipaciju žena. Kada je politička jednakost u pitanju, u klupama Hrvatskog sabora sjedi 33,8% žena što veseli predsjednika Gordana Jandrokovića.
“Ta statistika, dakako, ne znači da se kao predstavnici naroda možemo opustiti ili posustati u osvješćivanju poteškoća i izazova s kojima se žene još uvijek, nerijetko i svakodnevno, suočavaju: od teških obiteljskih do nepovoljnih radnih i društvenih okolnosti.”
Tijekom obilaska izložbe posvećene prvoj hrvatskoj skladateljici Dori Pejačević predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je da je upravo njegova Vlada zaslužna za bolju poziciju žena u politici.
“Što da vam pričam? Da nije bilo mene, 10 godina na čelu u SDP-a, u Saboru ne bi bilo žena, ili bi ih bilo 5%. Ja sam napravio što sam mogao.”
U Vladi sjede tek četiri žene. Premijer Andrej Plenković poručuje da će se raditi na unapređenju prava žena.
“Još jednom ističem važnost uloge žena u hrvatskom društvu i za dobro funkcioniranje društva, odličan balans između poslovnog i obiteljskog života, kao i za ukupno funkcioniranje cijele zemlje. Na tome sam itekako zahvalan i činit ćemo sve da su ravnopravne i bitne i ključne kako istinski mislimo i želimo.”
I ekonomska ravnopravnost daleko je od željene. Unatoč tome što su obrazovanije od muškaraca, žene u Hrvatskoj imaju manje plaće – u prosjeku 16%, dok 8% kada su u pitanju ista radna mjesta. Alen Mrvac s portala MojPosao za Media servis je otkrio gdje su najveće razlike:
“Najveća razlika među ženama i muškaraca je prisutna u Međimurskoj županiji gdje iznosi 20% u korist muškaraca te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je otprilike isto 20% veća plaća muškaraca. Najmanja odstupanja su u Požeško-slavonskoj – oko 7% te u u Virovitičko-podravskoj gdje su svega 4%.”
A osim što cijeli radni vijek imaju manje plaće, žene na koncu imaju i manje mirovine. Kako bi se ženama omogućila veća zaštita na tržištu rada, Marija Selak Raspudić iz MOST-a uputila je izmjene Zakona o radu:
“Da im se ne smije dati otkaz punih godinu dana nakon povratka s porodiljnog, a ne samo 15 dana kako je danas slučaj.”Iz Sabora je poslana poruka da borba za ravnopravnost nije ni približno gotova. Mirela Ahmetović iz SDP-a i SDSS-ovac Boris Milošević:
“U posljednje vrijeme organizirano se moli za patrijarhart i za poslušnost žene prema muškarcu. Ali, dotičnima poručujemo – ne molite za našu čednost, molite za razum koji vam je fundamentalizam pojeo.”
“Žene ne samo da nemaju ista prava da odlučuju o obitelji, na radnom mjestu ili u svojoj zajednici, ženama se osporava pravo i da odlučuju o onome osnovnom, onom najosnovnijem – o vlastitom tijelu.”
Tradicionalno za ‘8. mart‘ ženama se daruju ruže i karanfili, no poruka zastupnice Zeleno-lijevog bloka Ivane Kekin je jasna:”Ne trebaju nam čestitke, same si možemo kupiti čestitke, oblačit ćemo se kako nas je volja, obrazovat ćemo se koliko nas je volja, borit ćemo se za ekonomsku neovisnost i jednake plaće, nastavit ćemo se boriti da svim ženama iu Hrvatskoj bude dostupan prekid trudnoće.”
Osim na diskriminaciju i nedostatak prava, upozorava se i na nasilje nad ženama – samo u 2022. godini ubijeno je 13 žena.
