Država je zbog potrebe refinanciranja 2,5 milijarde eura starih obveznica, koje ove godine dolaze na naplatu,novac odlučila namaknuti državnim obveznicama, koje će moći kupiti i građani. Ekonomisti su složni da se radi o sigurnom obliku ulaganja.Hoće li hrvatski građani pohrliti u kupovinu državnih obveznica na koju ih prvi puta poziva država, saznat ćemo ovih dana kada će svima zainteresiranima biti ponuđeno prvo izdanje. Državi ove godine treba novac za vraćanje starih dugova pa ga je odlučila posuditi od građana. Ekonomist Damir Novotny smatra da Vlada neće imati problema u zahtjevu za refinanciranjem i u izdavanju obveznica
“Po mom mišljenju to nije loše za tržište kapitala samo je pitanje koje će uvjete Vladi ponuditi i kako će tržište reagirati..”
Novotny podsjeća veliku štednju građana i na njezinu rascjepkanost tako da novac ima od kuda doći.
“Vladi dospijevaju obveznice koje su bile izdane prije deset godina po 5,5-6 % prinosa i kada bi Vlada danas ponudila te uvjete građanima oni bi sigurno pokazali interes.”
Prvo izdanje narodnih obveznica građanima će biti ponuđeno ovaj tjedan a građani će ih moći upisivati od 22. veljače do 1. ožujka. Minimalni pojedinačni iznos ulaganja iznosi 500 eura, a kamatna stopa će biti iznad tri posto. Osobi koja uloži 1000 eura svake godine bit će isplaćeno između 30 i 40 eura kamata Ministar gospodarstva Davor Filipović
“Kupit ću državne obveznice. Mislim da je to jako dobar potez. Vjerujem da će dobar dio ministara kupiti obveznice jer je to dobra prilika za investicije. Ulaganje u državne obveznice spada u ulaganja s najmanjim mogućim rizikom.”
Mostov zastupnik Zvonimir Troskot skeptičan je oko zanimanja hrvatskih građana.
“Građani Hrvatske niti imaju iskustva u financiranju pa se ne očekuje da će građani kupovati narodne obveznice pogotovo kada imate člana vlade poput Butkovića, koji je rekao da neće ulagati pa automatski imate antikampanju što znači da će jedini kupci biti institucionalni investitori.”
Ekonomist Damir Novotny smatra da će zanimanje građana ovisiti o prinosu koji Vlada ponudi.
“Trenutno na tržištu vladaju visoke stope inflacije pa bi kamatne stope morale težiti prema stopama inflacije da bi se zaustavilo obezvređivanje štednih uloga pa bi tako i ovaj potez Vlade trebao težiti što većim stopama prinosa.”
