Sukobi na ukrajinskom tlu nakon gotovo godine dana ne pokazuju znakove usporavanja. Ukrajina odbrojava dane do dolaska tenkova, a njezin predsjednik Volodimir Zelenski u svojoj europskoj turneji zagovora i dolazak pomoći u vidu aviona, odnosno, kako je rekao “krila slobode.” O konkretnoj pomoći mjesecima se pričalo u rukavicama, no stvari su se po pitanju tenkova, očigledno zakotrljale. Kremlj pak odlučno poručuje – Ukrajinci će patiti ako Zapad pošalje borbene zrakoplove.
Trupe Vladimira Putina definitivno pojačavaju svoje djelovanje i napade u istočnoj Ukrajini. Pokušavaju probiti ukrajinske obrambene linije kod grada Kremine. Ne usporavaju tako Rusi, ali gasa je dodao i Zelenski. Prvo se otisnuo na tek drugo putovanje izvan napadnute Ukrajine – i to u London. Tamo se sastao s britanskim premijerom Rishijem Sunakom. Posjet je možemo reći, bio uspješan jer je Zelenskom obećana obuka pilota na NATO-ovim zrakoplovima, a Sunakov ured najavio je dodatne sankcije Rusiji te planove da se ubrza slanje vojne opreme Kijevu.
Ipak, Zelenski je od Britanije i drugih europskih zemalja zatražio borbene avione nazvavši ih “krilima slobode”. Ni tu nije bio kraj njegovog obilaska jer se potom zaputio u Pariz gdje se sastao s francuskim predsjednikom Emmaneulom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. I njima je ponovio ukrajinski vapaj:
“Što prije Ukrajina dobije dalekometno oružje, što prije naši piloti dobiju zrakoplove, prije će završiti ruska agresija i možemo se vratiti miru u Europi.”
No, NATO savez već je mjesecima oprezan kada je pitanje o konkretnom mješanju u rat, no sada kada su se stvari pokrenule s tenkovima, Ukrajinci žele iskoristiti pozitivan momentum. Kremlj naravno, vidi da je Zapad sve spremniji na djelovanje, stoga od njihovog glasnogovornika Dmitrija Peskova stiže, već standardna doza prijetnji.”
Ovdje se ne radi ni o čemu drugom već sve većoj umiješanosti Britanije, Njemačke i Francuske u sukob između Rusije i Ukrajine. Crta razdvajanja između indirektne i direktne umiješanosti polako nestaje. Možemo samo izraziti žaljenje i reći da će ti postupci pridonijeti eskalaciji napetosti, produljiti sukob i učiniti ga bolnijim za Ukrajinu.”
Za to vrijeme, NATO pažljivo promatra situaciju o kojoj su u Washingtonu razgovarali glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg i američki državni tajnik Antony Blinken. Stoltenberg je ponovio je činjenicu da se bližimo godini dana otkako je Putin, kobnog 24. veljače – započeo agresiju na Ukrajinu.
“Od tada NATO saveznici su osigurali neupitnu podršku Ukrajini – oko 120 milijardi dolara vojne, humanitarne i financijske pomoći. kao najveći saveznik, Sjedinjene Američke Države igraju neophodnu rolu u potpori Ukrajini. Europski NATO saveznici i Kanada također su iskoračili pridonoseći više od polovice ukupne pomoći uključujući tenkove, napredne zračne obrambene sustave i drugu vojnu opremu.”
Blinken se složio i podsjetio na ogromne neuspjehe Putinovih trupa.
“Sada kada se bližimo obljetnici rata, važno je da zadržimo i povećamo podršku Ukrajini. Putinov rat nastavlja biti strateški neuspjeh. Nije uspio srušiti demokratski izabranu Vladu u Ukrajini, nije uspio pripojiti Ukrajinu Rusiji. Izgubio je bitke za Kijev, Harkiv, Herson… Njegova vojska doživljava velike poraze na bojištu. Nije uspio oslabiti naš savez, dapače – ujedinjeniji smo nego ikada.”
Hoće li ukrajinskim nebom uskoro poletjeti borbeni avioni – tek preostaje za vidjeti, no zasada je jedino sigurno kako bi i za samu obuku pilota bili potrebni – mjeseci.
