U Hrvatskoj se pojavio jedan zabrinjavajući trend. U ljekarnama vlada pomama za injekcijama koje skidaju kilograme. No, stvar je u tome što su te injekcije namijenjene liječenju šećerne bolesti tipa 2, a ne za samoincijativno mršavljenje bez liječničkog nadzora, što sa sobom može donijeti i određene nuspojave. Tim povodom porazgovarali smo sa stručnjacima iz Hrvatskog društva za debljinu i Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga.‘‘Nijedan lijek ne bi se trebao uzimati bez prethodnog razgovora s liječnikom‘‘, istaknula je za Media servis predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach za koju je uzimanje lijeka na svoju ruku na granici neodgovornog.
‘‘Ovaj lijek o kojem govorimo je namijenjen osobama sa šećernom bolešću tipa 2 koji propisuje dijabetolog/endokrinolog. Uzimati nešto samoincijativno da bi nabrzinu skinuli kile, smanjili težinu, svakako nije dobro‘‘.
Uz privatni recept cijena lijeka doseže 700 kuna za dozu dovoljnu za mjesec dana. Iako je cijena, sudeći prema pomami, očigledno pristupačna, pravo pitanje je li vrijedna mogućih nuspojava koje se mogu pojaviti s njegovim korištenjem. Neke od nuspojava za Media servis je naveo predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Davor Štimac.
‘‘Osnovne nuspojave koje se tu pojavljuju su gastrointestinalni poremećaji tipa mučnine, proljeva, konstipacije, povraćanja, koje može imati dulje ili kraće trajanje‘‘.
Štimac naglašava kako u Hrvatskoj postoje lijekovi koji su registrirani upravo za liječenje debljine.
‘‘Lijek koji je u ovom častu registriran za liječenje debljine je Liraglutid, taj lijek se može dobiti ukoliko pacijent bude pregledan bilo od liječnika obiteljske medicine, bilo od nekoga od specijalista koji se bave liječenjem debljine, što je u svakom slučaju vrlo preporučljivo. Osim toga, postaje i drugi lijekovi za liječenje debljine, to je primjerice Orlistat koji se koristi u obliku kapsula‘‘.
S obzirom da je poznato koliko je registriranih dijabetičara kojima je potreban navedeni lijek, upitali smo Mach kako stati na kraj ispisivanju recepata za pojedince koji ga koriste u drugu svrhu, u ovom slučaju za potrebe mršavljenja.
‘‘HZZO može ići u kontrolu, ljekarne bi trebale provjeravati da li se donosi privatni recept ili recept koji ide preko HZZO-a. Kontrola se može napraviti, radile su to i druge države, pa možemo raditi i mi‘‘.
Iako građani pribjegavaju što bržem načinu gubitka neželjenih kilograma, potrebno je poraditi na promjenama životnih i prehrambenih navika, navodi Štimac.
‘‘Kretanje, mi predlažemo da se to kretanje svodi na nekih desetak tisuća koraka dnevno. Što se tiče prehrane, ključ prehrane je u tome da pacijent tijekom dana koristi više manjih obroka, da dan započinje doručkom, da nema nekakav težak večernji obrok i da redovito jede u manjim količinama‘‘.
Za kraj, još jednom ističemo preporuku Hrvatskog društva za debljinu: ne preporučuje se uzimanje ‘‘čarobnih formula‘‘ i traženje ‘‘instant rješenja‘‘, već predlaže da svi građani potraže pomoć kod svog liječnika. Imajući u vidu da 60 % hrvatskog stanovništva ima prekomjernu tjelesnu masu, iznimno je važno da se rješavanju ovog velikog zdravstvenog problema pristupa odgovorno.
