Trgovine će raditi 16 nedjelja u godini, oni koji nedjeljom moraju raditi imat će za 50 posto veću satnicu, a priziva savjesti neće biti. Sve će to biti realnost, ako Vladine izmjene zakona prođu u Saboru i ako ne bude ustavnih tužbi i negativnih odgovora s Ustavnog suda.Vlada je usvojila i u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o radu i Zakona o trgovini. Ključna stavka je reguliranje rada nedjeljom, odnosno to što se ide u zabranu rada nedjeljom u trgovinama. Premijer Andrej Plenković najavio je model prema kojem će biti dozvoljen rad 16 nedjelja, uglavnom zbog toga što smo jako ovisni o turizmu.
”Na taj način radimo dobar balans i mogućnost da se sa ovakim reguliranje učini nedjelja danom za obitelj. Istodobno sa 16 radnih nedjelja one trgovine koje i u sezoni ili u velikim gradovima imaju mogućnost na taj način rasporediti svoje radno vrijeme. Onima koji rade nedjeljom povećavamo iznos cijene rada na 50 posto više nego što je to nekim drugim danom.”
Neke trgovine će ipak moći raditi svake nedjelje, a to su trgovine koje su dio željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, brodova, zrakoplova i trajekata i benzinskih postaja, nabrajao je ministar gospodarstva Davor Filipović.
”Iznimke bi se odnosile i na prodajne objekte u bolnicama, prodajne objekte u hotelima, prostorima kulturnih i vjerskih ustanova, muzejima, centrima za posjetitelje, nautički marinama, kampovima, zaštićenim područjima prirode. Također otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama, prirodnim sajmovima i manifestacijama, automatima i prodaja na daljinu”.
Dok će kiosci i pekarnice nedjeljom moći raditi do 13 sati. Filipović je naglsaio da su se prilikom donošenja ovih izmjena vodili onim što je prije govorio Ustavni sud i da je nemoguće okčeivati da svi budu zadovoljni. Nakon niza konzultacija s mirko i malim poduzetnicima, ministar rada Marin Piletić je najavio od čega su odustali u odnosu na prvotni plan.
”Kako je i u javnosti i među našim socijalnim partnerima izazvalo najveće polemike nešto što nikad nismo u zakon ni stavili, a to se javno proglasilo prizivom savjesti, nakon Povjerenstva za zakonodavstvo GSV-a i dodatnih konzultacija, te tri stavke smo izbacili iz konačnog prijedloga nacrta izmjene i dopune Zakona o radu”.
Dodao je da kolokvijalno prozvani priziv savjesti nikad ni nije bio u Zakonu o radu, nego tri stavke koje su sada maknuli, a to su:
”Ako tjedni odmor ne može biti organiziran tijekom nedjelje, da radnik može odbiti raditi nedjeljom uz dva izuzetka – prijeka potreba i narav posla, odnosno organizacija rada”.
I dok su poduzetnici odnijeli pobjedu po pitanju priziva savjesti, oko uvođenja poreza na ekstra profit još vode borbu s Vladom, no čini se bezuspješno jer ministar financija Marko Primorac posljednjeg dana javnog savjetovanja na pitanje hoće li od novog nameta odustati odgovara:
“Ne, ne”.
No ističe da nema ništa protiv da se usvoje prijedlozi iz javne rasprave ako budu utemeljni i jasno argmumentirani.
