Saborska istraga o INA-i je nastavljena. Dosadašnja svjedočenja nekadašnjih čelnika energetske kompanije ukazala su na velike sukobe između hrvatskih i mađarskih strateških interesa, a svoja saznanja o poslovanju i onome što je prethodilo nezapamćenoj pljački, danas iznose bivši članovi Nadzornog odbora Davor Štern i Siniša Petrović.Prvi je priliku za svjedočenje dobio bivši predsjednik NO-a INA-e Davor Štern koji je bez okolišanja naveo što je po njemu bila najveća greška.
”Mislim da je najveća greška napravljena prilikom privatizacije INA-e u prvom krugu 2003. kad je mimo natječaja MOL-u prodano 25 posto dionica + jedna dionica + pravo veta. To pravo veta je bilo otrovna pilula koja je tada ugurana u taj ugovor zbog čega nijedna druga kompanija nije bila spremna ući u INA-u”.
Pojasnio je kako su 2009. počele promjene ugovora do kojih je dolazilo koruptivnim radnjama i za koje postoje i osuđenici, no, s obzirom da nije pravnik, nije želio u detalje. Štern ipak smatra da je za INA-u bila kobna 2008. godina.
”Kad je u četvrtom kvartalu te godine INAkupila, iz meni potpuno nepoznatih razloga, kupila 200 tisuća tona nafte u vrijeme povijesno visokih cijena nafte. S tim što se pokazalo uzrok gubitku, MOL je uskočio u pomoć s kreditomda pomogne održavanju likvidnosti INA-e i smatram da je tada počeo je proces puzajućeg neprijateljskog preuzimanja INA-e od strane MOL-a”.
HDS-ov Hrvoje Zekanović ustrajao je na tome da Štern izgovori u vrijeme čije Vlade je krenula prodaja INA-e.
“Prodaja Ine se dogodila 2003. za vrijeme vlade gospodina Račana. Vodili su je gospodin Goran Granić, gospodin Linić i gospodin Fižulić je bio uključen u nekom trenutku. Mislim da je i gospodin Ljubo Jurčić u nekom trenutku bio uključen u prodaju INA-e. Mislim da sam odgovorio na to pitanje, malo ste me uvukli u područje politike, ali je to činjenica, tada su oni bili na vlasti i tada se to događalo”.
Zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović držala se upravljačkih prava.
”Da li je moguće da u ovakvoj situaciji, kada su upravljačka prava stečena na koruptivnoj osnovi, da Vlada ili dioničar čak i ako država nije dioničar, da ne poduzme baš ništa da to ispravi?”, upitala je Ahmetović.
”U svom radu sam često bio primoram na neke ustupke zato što smo mi nešto očekivali kao država. Nemoj ovo radi ulaska u EU, nemoj ovo sada radi monetizacije nečega, ali vjerujem da je u tijeku vremena to mogao biti nekakav element držane politike koji govori u prilog tome: ne talasaj. To da Hrvatska nešto mora napraviti nešto po tom pitanju, ja sam duboko uvjeren i mislim da je to pravi put”, odgovorio je Štern.
