Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je govor o stanju Unije, učinku rada Komisije u protekloj godini i njenim predstojećim planovima. Naglasak je stavila na rat u Ukrajini i reakciju ostatka Europe koja je, ističe, bila ujedinjena, odlučna i momentalna.
“Ovo nije samo rat koji je Rusija započela protiv Ukrajine. Ovo je rat protiv naše energije, ekonomije, protiv naših vrijednosti. Ovo je rat za našu budućnost. Riječ je o borbi autokracije protiv demokracije. Stojim pred vama uvjerena da će, s neophodnom hrabrošću i solidarnošću, Putin izgubiti, a Ukrajina i Europa će pobijediti.”
Predsjednica Europske komisije osvrnula se i na europski plan oporavka nazvan Next Generation EU. Kaže kako je najvažnije da novac koji je osiguran za provedbu tog plana stigne do onih kojima je namijenjen to jest građana i gospodarstva.
“Sto milijardi eura je do sada raspodijeljeno među zemljama članicama. To znači da još 700 milijardi eura još nije “sletjelo” u naše gospodarstvo. Next Generation EU će jamčiti konstantni priljev investicija kojima će se očuvati radna mjesta i osigurati rast te donijeti olakšanje našoj ekonomiji. No, najvažnije od svega, on znači obnovu. Planom se financira izgradnja novih vjetro i solarnih elektrana, brzih vlakova i renovacija koje će omogućiti uštedu energije. Ovaj plan smo smislili prije gotovo dvije godine, a ipak je i dalje točno to što je Europi danas potrebno.”
Usporedila je odgovor na ovu s ostalim krizama koje su uzdrmale Europsku uniju.
“Prije 15 godina, tijekom financijske krize, bile su nam potrebne godine da pronađemo trajna rješenja. Desetljeće kasnije, kada je nastupila globalna pandemija, trebali su nam samo tjedni. Ali ove godine, čim su ruske trupe prešle granicu s Ukrajinom, naš je odgovor bio jedinstven, odlučan i trenutan. I na to trebamo biti ponosni.”Poručila je kako će jedinstvo Europe s Ukrajinom ostati nedodirljivo. “
Od prvog dana smo ovdje, za pomoć, za izbjeglice, za oružje”, poručila je von der Leyen te naglasila kako su Rusiji uvedene najozbiljnije posljedice koje je svijet ikad vidio.
“Ruski financijski sektor je na održavanju života. Odsjekli smo tri četvrtine ruskog bankarskog sektora od međunarodnih tržišta. Gotovo tisuću međunarodnih kompanija napustilo je zemlju. Proizvodnja automobila pala je za tri četvrtine u odnosu na prošlu godinu. Aeroflot prizemljuje avione jer više nema rezervnih dijelova. Ruska vojska uzima čipove iz perilica posuđa i hladnjaka kako bi popravila svoju vojnu opremu jer im je ponestalo poluvodiča. Ruska industrija je u rasulu.”
Uz predsjednicu Komisije, u parlamentu je bila i prva dama Ukrajine, Olena Zelenski. Supruga Volodimira Zelenskog ranije je poručila kako roditelji kada šalju djecu u školu, uz ruksak najmlađima daju i ruksak s hitnim potrepštinama. Ursula von der Leyen:
“Zato danas najavljujem da ćemo raditi s Prvom damom na podršci obnovi oštećenih ukrajinskih škola. I zato ćemo osigurati 100 milijuna eura. Jer budućnost Ukrajine počinje u njenim školama.”
Osim školama, von der Leyen je istaknula kako su u ožujku uspješno priključili Ukrajinu na europsku električnu mrežu. Iako je to bilo planirano za 2024. učinjeno je u svega dva tjedna. Ukrajina sada izvozi struju Europi, poručuje predsjednica Komisije.
“Već smo suspendirali uvozne carine na ukrajinski izvoz u EU. Uvest ćemo Ukrajinu u naše europsko područje besplatnog roaminga. Naše staze solidarnosti su veliki uspjeh. Nadovezujući se na sve to, Komisija će surađivati s Ukrajinom kako bi osigurala nesmetan pristup jedinstvenom tržištu.”
Poručila je kako danas putuje u Kijev gdje će o ovome razgovarati s predsjednikom Zelenskim. Osvrnula se i na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
“Jedna pouka iz ovog rata je da smo trebali slušati one koji poznaju Putina. Anni Politkovskaya i svim ruskim novinarima koji su razotkrili zločine i platili najveću cijenu. Našim prijateljima u Ukrajini, Moldaviji, Gruziji i oporbi u Bjelorusiji. Trebali smo poslušati glasove unutar naše Unije – u Poljskoj, na Baltiku i diljem srednje i istočne Europe. Godinama nam govore da Putin neće stati.”
Pohvalila je napore zemalja na Baltiku koje su radile na tome da prekinu ovisnost o Rusiji. Uložili su puno u obnovljivu energiju i LNG temrinale.
“Ovo puno košta. Ali ovisnost o ruskim fosilnim gorivima ima mnogo veću cijenu. Moramo se riješiti ove ovisnosti u cijeloj Europi. Stoga smo dogovorili zajedničko skladištenje. Sada smo na 84% i premašujemo cilj. No, nažalost to neće biti dovoljno. Diverzificirali smo se od Rusije do pouzdanih dobavljača. SAD, Norveška, Alžir i drugi.”
Prošle godine ruski plin činio je 40 posto europskog uvoza plina. Danas je pao na 9 posto plina iz plinovoda.
“Rusija nastavlja aktivno manipulirati našim energetskim tržištem. Radije pale plin nego ga isporučuju. Ovo tržište više ne funkcionira. Osim toga, klimatska kriza teško nam opterećuje račune. Toplinski valovi povećali su potražnju za električnom energijom. Suše su zatvorile hidro i nuklearne elektrane. Zbog toga su cijene plina porasle više od 10 puta u usporedbi s prije pandemije.”
Štednja bi trebala pomoći, no to nije jedini parametar.
“Smanjenje potražnje tijekom vršnih sati produljit će opskrbu i snizit će cijene. Zbog toga predlažemo mjere državama članicama za smanjenje ukupne potrošnje električne energije.”
Ipak, svi ovi napori milijuna Europljana nisu dovoljni. Zato Europska unija predlaže ograničenje prihoda tvrtki koje prizvode električnu energiju po niskoj cijeni, a državama članicama na raspolaganju bi bilo 140 milijuna eura s kojima bi ublažile udar rasta cijena energije.
“Ove tvrtke ostvaruju prihode o kojima nikada nisu računali, o kojima nisu ni sanjali. U našem socijalnom tržišnom gospodarstvu profiti su dobri. Ali u ovim vremenima pogrešno je primati izvanredne rekordne profite zahvaljujući ratu i na leđima potrošača. U ovim vremenima profit se mora dijeliti i usmjeravati onima kojima je najpotrebniji.”
Osim električne energije situacija je slična i kada je riječ o drugim energentima.
“Moramo nastaviti raditi na snižavanju cijena plina. Moramo osigurati našu sigurnost opskrbe i, u isto vrijeme, osigurati našu globalnu konkurentnost. Stoga ćemo sa državama članicama razviti niz mjera koje uzimaju u obzir specifičnu prirodu našeg odnosa s dobavljačima.”
Poručila je kako je već dogovorika s norveškim premijerom Jonasom Storeom te kako se već radi na zadatku kako spustiti cijene plina. Potrošači bi trebali imati koristi od jeftinih obnovljivih izvora energije. Zato ćemo odvojiti cijene energije i napraviti sveobuhvatnu analizu tržišta energije, rekla je von der Leyen.
“Dobra vijest je – ova nužna transformacija je započela. To se događa u Sjevernom i Baltičkom moru, gdje su naše države članice pristale masivno ulagati u proizvodnju vjetra na moru. To se događa na Siciliji, gdje će najveća europska solarna tvornica uskoro proizvoditi najnoviju generaciju panela. I to se događa u sjevernoj Njemačkoj, gdje lokalni vlakovi sada voze na zeleni vodik.”
Upravo je vodik – jedna od najvećih novosti. S REPowerEU udvostručen je cilj Europe za 2030. godinu da svake godine proizvede deset milijuna tona obnovljivog vodika u EU. Predsjednica Komisije zato je najavila novitete.
“Zato danas mogu najaviti da ćemo stvoriti novu Europsku banku vodika. Pomoći će jamčiti kupnju vodika, posebice korištenjem sredstava iz Inovacijskog fonda. Moći će uložiti 3 milijarde eura za pomoć u izgradnji budućeg tržišta za vodik. Ovako pokrećemo ekonomiju budućnosti. Ovo je Europski zeleni dogovor.”
Poručila je kako je ovo sušno ljeto – u kojemu su presušile rijeke, a glečeri se tope brže nego ikada pokazalo da je najvažnije da priroda bude naš prvi saveznik. Najavila je i udvostručenje vatrogasnih kapaciteta zbog požara koji svakog ljeta haraju Europom.
