Međimurje nastavlja dobru tradiciju gospodarenja otpadom, pokazuju najnoviji podaci godišnjeg izvješća Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o komunalnom otpadu za 2021. godinu. Kao i ranijih godina, Međimurska županija prednjači u kulturi gospodarenja otpadom gdje se na reciklažu i drugu obradu uspijeva upotrijebiti više od polovice prikupljenog otpada, točnije 55 %. Slijede Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija, dok su najporazniji rezultati u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji, gdje se iskorištava tek petina otpada. Oni za koje se smatralo da će biti predvodnici, a to su najveći i najrazvijeniji te dobro organizirani gradovi u Hrvatskoj poput Zagreba, Rijeke, Splita, Zadra, Pule, najdrastičniji su primjeri nebrige i katastrofalnih rezultata u gospodarenju komunalnim otpadom. Zanimljivo je i da odvojeno prikupljanje otpada nisu još uvijek uvele sve jedinice lokalne samouprave, točnije njih 33. Na popisu onih koji “kasne” u uređenju sustava gospodarenja otpadom su uglavnom općine, no i primjerice Gospić i Glina. Zapravo je jednostavnije izdvojiti županije u kojima sve općine i gradovi imaju uređen sustav, a to su ponovno Međimurska županija, zatim Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska te Požeško-slavonska županija. Ukupno gledano, na nacionalnoj razini ima pomaka. Raste odvajanje komunalnog otpada, ali ciljevi koji su zacrtani Programom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske od 2017. do 2022. nisu postignuti, a u nekim segmentima, nisu ni blizu.
