Iz Moskve je ponovo krenula opskrba plinom Europi, nakon desetodnevne stanke. Dok Ukrajina moli Zapad za pomoć u naoružanju, Rusi to vide kao direktnu prijetnju i nagovještaju širenje svojih ciljeva, a najavljuju čak i potencijalni rat s Europom.Isporuka plina njemačko-ruskim plinovodom Sjeverni tok 1 nastavljena je nakon desetodnevnih redovitih radova na održavanju. Strahovalo se da bi Moskva mogla odlučiti zaustaviti opskrbu, s obzirom na sankcije EU prema Rusiji. Europska komisija donijela je plan štednje koji bi trebao osigurati sigurnu zimu, u slučaju da dođe do potpune obustave ruskog plina. Trenutno razina transporta plina iznosi 40 posto maksimalnog kapaciteta opskrbe. Predsjednik Volodimir Zelenski odgovor na ruske provokacije i napade vidi u zajedništvu.
“Rusija u Ukrajini testira sve što se može upotrijebiti protiv drugih europskih zemalja. Počelo je s plinskim ratovima, a završilo s punom invazijom, raketnim terorom i spaljenim gradovima Ukrajine. A da se to ne dogodi još nekome, moramo osigurati opipljivu zajedničku pobjedu nad Rusijom u Ukrajini.”
Europska unija uvodi nove sankcije Rusiji pa je tako sada zabranjen uvoz ruskog zlata. Zelenski ističe kako to nije dovoljno te da je potrebno odmah krenuti u osmi paket sankcija. Osim što smatra neophodnim da Zapada pojača sankcije, dodaje i da Ukrajini treba povećati opskrbu modernim oružjem. Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov kaže kako se naoružanjem Ukrajine nastoji gurnuti Rusiju u rat s Europom.
“Ne možemo dozvoliti da dio Ukrajine koji će kontrolirati Zelenski, ili tko god će ga zamijeniti, ima oružje koje će predstavljati direktnu prijetnju našem teritoriju i teritoriju republika koje su proglasile svoju neovisnost i koje žele same odrediti svoju budućnost.”
Koliko je izgledno da se rat proširi van granica Ukrajine, pitali smo vanjskopolitičkog analitičara Branimira Vidmarovića koji za Media servis kaže:
“To može biti potencijalno opasno, ali isključivo ukoliko i druga strana, odnosno globalni Zapad, krene jače pomagati Ukrajini. Naravno, tu ima puno faktora poput Kalinjingrada. Ukoliko se dogodi blokada, onda će Rusija štititi, oslobađati svoje područje, pokušati probiti tu blokadu. Što se tiče trenutno izgleda da se rat proširi na Europu, vjerujem da ih nema. Zbog toga što Rusija shvaća koliko je kolektivni Zapad, odnosno NATO jak i to bi doista bio samoubilački potez.”
Vidmarović dodaje koji dio Ukrajine treba najviše strahovati od širenja ruskih napada.
“Prije svega mislim da se radi o zapadnim granicama Ukrajine, možebitno Harkivu. Zbog toga što sve kopnene linije dostave oružja i pomoći Ukrajini idu naravno preko zapadne granice. Čini mi se da bi prije svega zapadni dio Ukrajine trebao strahovati od novog vala ruske agresije.”
Ruska agresija na ukrajinskim bojištima ne jenjava već gotovo pet mjeseci. Vode se teške borbe, zbrajaju ljudske žrtve i gomila materijalna šteta. Teške napade proživljavaju gradovi na istoku i jugu zemlje. Bombardiran je grad Mykolaiv, čiji gradonačelnik ističe kako napadi nemaju vojne ciljeve već se napadaju objekti u blizini civila, stoga vlasti predlažu napuštanje grada.
