Rat na istoku Europe osim katastrofalnih stradanja donio je posljedice i za život svih stanovnika Starog kontinenta, pa tako i Hrvatske. Cijene svakodnevno rastu, a prognoze Svjetske banke nisu nimalo optimistične – ionako skupi energenti trebali bi drastično poskupjeti. Ekonomski analitičar Damir Novotny za Media servis poručuje da su ovakvi skokovi na tržištima već viđeni u vremenima ratova te objašnjava što se onda događa.
“Potrošači, odnosno svi oni koji koriste energiju nastoje smanjiti potrošnju energije i na taj način tržišni mehanizam sam po sebi stvara ravnotežu na tržištu.”
Svakog utorka građani strepe od novih cijena na benzinskim crpkama. Barel nafte trenutno je oko 100 dolara, no Novotny napominje kako ne očekuje dodatni porast cijena.
“Ako bi cijena nafte rasla, potrošači jednostavno ne bi kupovali naftu i naftne derivate. Ono što možemo očekivati jest da će potrošači racionalno odlučivati o rasporedu svojih troškova. Energija se neće beskonačno bacati. Kad je nešto jeftino, onda ne gledamo na potrošnju. Smanjit ćemo ju i doći će do nekakve nove ravnoteže što će u narednim godinama izazvati pad cijena nafte. Jer nafte ima dovoljno.”
Kad je u pitanju plin, tvrdi kako on više nikada neće biti jeftin kao nekada. Ipak, cijene hrane na policama otišle su u nebo, a udar je to na već nategnuti budžet građana. Novotny smatra kako će u slučaju žitarica doći do samoregulacije tržišta.
“Možemo očekivati još uvijek ove godine rast cijena hrane, ali vrlo vjerojatno će biti odgovor proizvođača – povećavanje površine. Pogotovo u Hrvatskoj, imamo oko 40 posto neiskorištenih površina. Aktiviranjem tih površina, a na visokoj cijeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda će farmeri gotovo sigurno povećati proizvodnju čime će doći do stabilizacije cijena.”
Za neke skupine građana litra ulja i kila mesa postala je luksuz, ali Novotny ističe kako Hrvatska dovoljno proizvodi. Ipak, istaknuo je jedan drugi problem koji nas muči za razliku od zemalja koje su prošle – glad.
“Cijena mesa je bila na povijesno najnižoj razini 2020. godine, nikada tako jeftino meso u RH nije bilo. Sad se vraćamo na cijene prije 15 ili 20 godina. Naravno da kućanstava vide rast cijena i zabrinuti su, ali mi bacamo otprilike 20 posto hrane.”
Vlada je već donijela paket mjera zbog rasta energenata, smanjila je i PDV, ali ekonomski stručnjak tvrdi kako sve to na kraju financiraju upravo građani. Istaknuo je u čemu griješe i što bi Vlada trebala napraviti.
“To je besmislica. Puno bi učinkovitije i bolji bio program socijalnih transfera pomoći onim kućanstvima koja nemaju dovoljno velike dohotke. Umirovljenicima povećati mirovine, a ne intervenirati u cijene goriva i s Vladinim intervencijama kod onih potrošača koji imaju dovoljno dohodaka kupiti skupi auto pa zašto ne bi platili i skupo gorivo. Nije Hrvatska Kuvajt ili Saudijska Arabija da može nuditi svojim građanima vrlo jeftino gorivo.”
