Rusija je krenula s povlačenjem dijela vojnih snaga koje su bile raspoređene na granici s Ukrajinom, Ukrajina poručuje da ne odbacuje bojazan od invazije dok se sve preostale snage ne povuku. Dok se nagađa je li povlačenje potez koji bi mogao smanjiti napetosti između Moskve i Zapada, svjetska diplomacija i dalje traži mirno rješenje sukoba.
U jutarnjim satima krenulo je povlačenje ruskih vojnih jedinica koje se nalaze u blizini ukrajinske granice. Službena potvrda o tom potezu stigla je iz Kremlja. Na povlačenje je ubrzo stigla i reakcija Ukrajine.
“Vjerovat ćemo navodima o ruskom povlačenju kad ga vidimo. Rusija mora povući sve svoje preostale snage sa zajedničke granice zemalja”, kazao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
Iako se dio ruskih vojnih snaga povukao, u pojedinim medijima pojavile su se satelitske snimke na kojima je vidljivo da je ruska vojska i dalje mnogobrojna diljem ukrajinske granice i postavljena tako da je pripremna za napad. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorbe Zapada oko moguće ruske invazije nazvao je informacijskim terorizmom.
Na ruku Rusiji ne ide ni konstatacija glavnog tajnika NATO-a Jens Stoltenberg da ne vide navodno rusko smanjivanje snaga.
‘‘Do sada nismo vidjeli nikakvu deeskalaciju na terenu i nismo vidjeli nikakve znakove smanjene ruske vojne prisutnosti na granicama Ukrajine, ali nastavit ćemo nadzirati i izbliza pratiti što Rusija radi. Znakove koji dolaze iz Moskve o spremnosti za nastavak diplomatskih napora daju nam razloga za oprezni optimizam.”
Prema tvrdnjama SAD-a, invazija na Ukrajinu trebala bi početi sutra ili najkasnije do kraja tjedna. Stoga je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenskij pozvao državne dužnosnike, političare i poslovne ljude koji su nedavno napustili zemlju da se vrate u Ukrajinu u roku od 24 sata i pokažu jedinstvo s nacijom usred bojazni od ruske invazije.
Snažne akcije Ukrajine spreman je podržati i Europski parlament. Predsjednica EP-a Roberta Metsola.
“Ujedinjeni smo u našem poštivanju neovisnosti i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Dok pozivamo na deeskalaciju trenutne napetosti, ovaj je Parlament spreman podržati snažne i konkretne akcije. Činimo to u koordinaciji s drugim europskim institucijama i međunarodnom zajednicom ako se situacija se pogorša.”
Dok svijet sa strepnjom prati razvoj situacije, u misiju pomirenja krenuo je i njemački kancelar Olaf Scholz koji se u Moskvi susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Nakon sastanka Putin je kazao da je pokušao postići kompromis s Ukrajinom, ali njegovi prijedlozi “nisu provedeni u djelo”.
Također je naglasio da je spreman nastaviti razgovore o projektilima i drugim pitanjima. No, isto tako je rekao da će se svako snažno ograničavanje Rusije smatrati prijetnjom.
Dodajmo još na kraju da je dio hrvatskih državljana koji se trenutno nalazi u Ukrajini odlučio potražiti sigurnije prebivalište.Onima koji su ostali hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je da im diplomatsko-konzularno predstavništvo stoji na raspolaganju za bilo koji oblik pomoći.
