U Splitu i Zagrebu danas ekološke i energetske teme. Dok je ministar Ćorić iz Dalmacije ponavljao da Vlada priprema mjere kojima bi ublažila udar rasta cijena energenata na standard građana, pogotovo onih najugroženijih, iz Udruge Eko Kvarner poručuju da energetski vaučeri nisu rješenje. Neophodnim smatraju da se građanima omogući da proizvode i dijele energiju, ali to, kako tvrde, neće biti moguće ako Hrvatska pogrešno uvede eurospke energetske direktive kao što to čini sada.Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić u Splitu je s gradonačelnikom Ivicom Puljkom sudjelovao u akciji #ZaZeleniSvakiDan kojom Ministarstvo gospodarstva građanima želi pokazati kako promjenom svakodnevnih navika zajedno mogu učiniti pozitivne korake u smanjenju štetnog utjecaja na klimu, okoliš i prirodu. Ćorić je pritom ponovno komentirao val poskupljenja energenata i mjere kojima će Vlada ublažiti njihov udar na standard građana. Mjere će biti usmjerene ka najugroženijim skupinama građana, rekao je misleći pritom i na energetske vaučere.
“…Prije svega ugroženim skupinama građana, a onda i ostalima u kontekstu plina omogućiti kroz sniženo porezno opterećenje da ovaj udar bude manji. Mi smo ga spriječili i spriječit ćemo ga do 1.4. Dakle, većina europskih zemalja i gradova je već doživjela značajno povećanje. To znate. U Hrvatskoj se to, što se tiče kućanstava odnosno građanstva nije dogodilo. 1.4. ćemo težiti ka tome da rast cijene struje i plina bude što je moguće manji. Mislim da ćemo u tome i uspjeti.”
Vaučeri su apsurd, ističe predsjednik Udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić.
“Nije rješavanje energatskog siromaštva Republike Hrvatske dijeljenje bonova. To je kao da građaninu koji živi na obali jezera ili mora prepunog ribe date ribu umjesto da mu date udicu i naučite ga da lovi ribu. Ovo što Vlada radi je apsurdno.”
Piršić je komentar uputio s pressice o pogrešnom prenošenju europskih energetskih direktiva u hrvatsko zakonodavstvo kojim se, kako kaže, u praksi onemogućava osnivanje prvih energetskih zajednica gospodarstvenika i građana. Ana Maria Boromisa iz zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose istaknula je da bi, prema ovakvom rješenju, energetske zajednice mogle djelovati samo na području jedne lokalne samouprave što znači da bismo trebali imati 556 takvih zajednica. Osim toga…
“Ograničeno je tko može biti član energetske zajednice. Dakle, to može biti fizička ili pravna osoba. Od pravnih osoba mogu biti mala i srednja poduzeća, ali ne smiju biti oni čija je primarna djelatnost nešto što je zapravo djelatnost energetske zajednice. To zapravo znači da u energetskoj zajednici član ne može biti netko tko bi znao što treba raditi. Treće, ona mora biti neprofitna. Dakle, netko kome je to posao zapravo nema nikakav interes da to napravi. Tim više što to mora raditi praktički besplatno.”
Dajte građanima i gospodarstvenicima mogućnost da proizvode energiju i dijele viškove kada je kome potrebno – apelira Piršić.
“Meni kada pada kiša nedostaje 10kWh. Da imam pet vikendaša oko sebe i svaki mi da 2kWh ja bi to potrošio na lokalnoj trafostanici, a po ljeti kad imam 20, 30kWh po danu bi im vraćao kad njima nedostaje. Dakle, to je toliko logično, toliko dobro za Hrvatsku, za nas obične male ljude, za gospodarstvenike. To nije dobro samo za one koji zarađuju ogromne novce na uvozu milijardi kubika plina iz Rusije, milijune tona nafte od Arapa i megavat sati od termolektrane na lignit koji zagađuje Hrvatsku iz BiH i Srbije.”
Nadaju se da će Vlada shvatiti pogrešku i napraviti amandman na članak 25 i 26 Zakona o tržištu električne energije. Ako se to ne dogodi, obratit će se višim instancama pa tako i samoj Europskoj uniji s porukom da je Hrvatska namjerno pogrešno implementirala jednu od ključnih europskih energetskih direktiva.
