Gospodarski se oporavljamo brže i bolje nego što je Vlada prognozirala, izvijestili su premijer i prvi čovjek državnih financija. BDP raste, pada udio javnog duga u BDP-u, a ono što se na početku pandemije zazivalo, kod nas se i stvarilo – koronavirus nam je prouzrokovao jednokratni efekt.Rast BDP-a u ovoj godini znatno je bolji od originalne procjene, pohvalio se premijer Andrej Plenković nakon napravljenih završnih analiza za rebalans i projekcije proračuna za iduće tri godine.”Mi u ovom trenutku prema izračunima procjenjujemo da bi realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2021. bio čak i viši nego što smo komunicirali do sada, a to je da bi realni rast trebao biti od 9 posto, čime smo se odmah u munjevitom roku vratili s onog pada BDP-a prošle godine, godine COVID-a, od 8 posto.”
Ujedno je premašena i razina realnog BDP-a iz predpandemijske 2019 godine. Što se održava i na smanjenje javnog duga.”Očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. godini zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosnu na godinu ranije te će iznositi 83,1 posto BDP-a. Dakle nakon ove krizne godine već rapidno ponovno smanjujemo udio javnog duga u BDP-u”, rekao je Plenković.
Dodao je i da se do 2024. godine očekuje pad javnog duga na 75,3 posto BDP-a.
Ministar financija Zdravko Marić zadovoljan financijskom situacijom u zemlji pohvalio se da godišnje smanjujemo udio javnog duga u BDP-u za prosječno 3 posto i tvrdi da bismo, da nije bilo pandemije, do 2023. godine stigli u željeno društvo od 60 posto i manje.”Analiziran je ukupan trošak COVID-19 do sada, dakle 2020. i prvih 10 mjeseci 2021. i taj ukupni trošak državnog proračuna je prešao cifru od 40 milijardi kuna”, istaknuo je Marić.
Što se tiče samog rebalansa proračuna za ovu godinu, ukupni prihodi su za 2,2 milijarde kuna veći od planiranih, ali su rasli i rashodi za 7,1 milijardu kuna. A deficit opće države iznosi 18,9 milijardi kuna. Kao što je Marić i ranije najavio, u rebalansu najviše odlazi na borbene zrakoplove MORH-u potom u zdravstveni sustav i saniranje dugova, a najviše se uzima Ministarstvu graditeljstva. Što se tiče projekcija za iduće tri godine, premijer je otkrio procjene gospodarskog rasta:”Mi očekujemo nastavak snažnog rasta gospodarske aktivnosti po stopama od 4,4 posto i 2022., potom 3,7 posto u 2023. i 3,1 posto u 2024. godini”, rekao je premijer.
Iduće godine planirano je 167.5 milijardi kuna prihoda, dok je u rashode uračunata prva rata za borbene zrakoplove, povećanje roditeljskih naknada, ali i spajanje jedinica lokalne samouprave.
