Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavio je dugoočekivani reformski paket sustava socijalne skrbi. Sedam je to zakona i tri nacionalna plana koji će socijalnoj skrbi osigurati 1,2 milijarde kuna više sredstava u iduće dvije godine.”Ne možemo biti zadovoljni funkcioniranjem određenog dijela sustava”, iskren je bio ministar Josip Aladrović predstavljajući paket reformi sustava socijalne skrbi. “Reformskim paketom postavljamo kamen temeljac promjena u našem društvu”, napomenuo je.
“Ova cjelovita reforma sustava socijalne skrbi se sastoji od izmjena 7 zakonskih rješenja, tri nacionalna plana koja uz sebe vežu i akcijske planove. Govorimo o Zakonu o socijalnoj skrbi koji je stožerni zakon samog sustava socijalne skrbi, zatim Zakon o udomiteljstvu te pet zakona o reguliranim profesijama koje su opet vezane za naš sustav.”
Financijska sredstva dolaze iz nacionalnih, odnosno lokalnih proračuna, Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj te Fonda za oporavak i otpornost. Na izradi zakona i akcijskih planova sudjelovali su svi oni koji se bave sustavom socijalnih politika. Možda najvažniji i najveći dio reformi, Zakon je o socijalnoj skrbi.
“Ono što želimo postići, što nam je ultimativni cilj kroz Zakon o socijalnoj skrbi je bolji i transparentniji sustac koji korisnicima pruža ujednačene i kvalitetnije usluge u njihovim lokalnim sredinama. To je jedan opći cilj, ali čitav niz aktivnosti će biti poduzet kako bi ovaj cilje bio ispunjen.”
Cilj Zakona je i smanjenje rizika od siromaštva, zbog čega se planira povećanje osnovice za izračun zajamčene minimalne naknade.
“To u prijevodu znači da će zajamčena minimalna naknada biti povećana sa 800 na 1.000 kuna u 2022. godini. Mi smo i u programu Vlade, ali i u predizbornom programu za izbore obvezali se na konstantno i kontinuirano povećanje socijalnih naknada. Sam iznos ove naknade bit će izdvojen iz zakona, što znači da će ga Vlada donositi svake godine uredbom.”
Rast će i naknade za osobne potrebe korsnika smještaja, a Zakonom o socijalnoj skrbi planira se jedinstvena metodologija za izračun cijena usluga. Sve usluge koje korisnici u sustavu socijalne skrbi koriste bit će tako jednake. U Centre za socijalnu skrb uvodi se i socijalno mentorstvo, psihosocijalni tretman zbog prevencije nasilja u obitelji te prethodna stručna procjena kako bi se minimizirale pogreške u sustavu. Uz 82 Centra za socijalnu skrb, (kojima će se smanjivati javne ovlasti), a kako bi se isti centralizirali i ujednačili, 1. siječnja 2023. s radom kreće Hrvatski zavod za socijalni rad. Osniva se i Obiteljski centar kao samostalna ustanova, koji će biti odvojen o budućeg Zavoda, odnosno centara za socijalnu skrb. U isto vrijeme kad i Zavod, početkom 2023. s radom kreće i Akademija socijalne skrbi za stručno usavršavanje svih djelatnika u sustavu.
“Ovim zakonom smo predvidjeli i osnivanje Povjerenstva za pritužbe građana koje će se osnovati početkom iduće godine. Želimo uvesti svojevrsni civilni nadzor nad uslugama koje pružamo, želimo otvoriti sustav, učiniti ga potpuno transparentnim, da građani imaju apsolutno sve informacije, apsolutno sve podatke.”
Mijenja se i Zakon o udomiteljstvu. Pad broja udomitelja vladajući žele kompenzirati većim opskrbninama za korisnike te većim naknadama za udomitelje. Važna promjena odnosi se i na fleksibilnije uvjete za udomitelje, pa će za njih biti dovoljna i završena srednja škola. Stižu i novi zakoni kojima se reguliraju profesije u području socijalne skrbi, funkcioniranje komora te unaprijeđen stručni rad. Uz sve ove Zakone, paket reformi sustava socijalne skrbi obuhvatit će i tri strateška dokumenta, odnosno Nacionalna plana kojima je cilj međuresorno stvaranje otpornosti na krize te stvaranje održivog gospodarstva i društva. Ciljevi jasni, veća teritorijalna dostupnost usluga, ujednačavanje cijena socijalnih suluga, uključivanje osoba s invaliditetom, njihov bolji pristup uslugama zdravstvene zaštite, pristupačnost sadržajima zajednice. Za osobe s invaliditetom u idućoj godini, drugim paketom reformi planirana su i dva nova zakona, onaj o osobnoj asistenicji te o inkluzivnom dodatku.
“Svjesni smo da promjene ne mogu doći preko noći, a reforma zahtjeva dugi nadzor i implementaciju”, naglasio je ministar. Set reformskih zakona sada odlazi u 30-dnevnu javnu raspravu.
“Siguran sam da ćemo na taj način dobiti najkvalitetnija zakonska rješenja, kvalitetne nacionalne planove i da ćemo ih kao Vlada, na nivou svih nas koji sudjeluju u ovom procesu, donijeti, implementirati kvalitetno, a da će to na kraju najviše osjetiti naši korisnici”, zaključuje resorni ministar Aladrović.
